Predsjednik Zoran Milanović
Foto: HTV / HRT
Predsjednik države Zoran Milanović mišljenja je da se državni dužnosnici ne bi smjeli javljati za dobivanje subvencioniranih kredita poput posljednjeg slučaja ministra obrane te je istaknuo kako je možda Mario Banožić digao taj kredit kako bi državi nadoknadio štetu. U subotu je u Čakovcu, gdje je bio na svečanoj sjednici Međimurske županije, na pitanje novinara koje je njegovo mišljenje kada državni dužnosnici koriste povlastice namijenjene građanima, poput APN-a, rekao kako je to "moralni šrot koji ovu zemlju dovodi do stanja hrđanja".
Na pitanje o slučaju iz bolnice Sveti Duh, rekao je kako ne zna o čemu se radi te da zato ne može ni komentirati.
- Vidjeli smo fotografiju mrtvih ljudskih tijela, i ništa više ne znamo. Koliko je to staro, možda tri godine, rekao je.
APN kredit i Banožić
Na upit što misli o državnim dužnosnicima koji koriste povlastice namijenjene građanima, poput APN kredita, rekao je kako je to moralni šrot koji ovu zemlju dovodi do stanja hrđanja.
- Treba biti mustra da ti to padne na pamet. Čuo sam za te kredite, prišlo mi je nekoliko mojih suradnika koji su dužnosnici i rekli da bi se i oni javili, ali nikome nije palo na pamet iz kruga mojih suradnika jer znaju da bi ih izbacio van, rekao je predsjednik Milanović.
- Postoji jedna politička organizacija koja smatra da je to sve njihovo i da su na trenutak nedodirljivo plemstvo, a u drugom da su mali skromni građani koji se trebaju boriti za svoju zraku sunca. A priča da smo svi isti - nismo. Država mu je (Banožiću) omogućila sve u životu. On i supruga su županijski politički paraziti, cijela familija, cijela zadruga to sisa. Ukoliko je to digao da bi nadoknadio državi štetu koju je kriminalnim radnja napravio, o čemu govorim potpuno otvoreno jer su dokazi tu, manipulacijama sa najmom onog poslovnog prostora. To nije dovoljno jer šteta je 400.000 eura, morat će još, a tu je i kaznena odgovornost, istaknuo je.
O vlastitom kreditu iz 2008.
Na novinarsko pitanje pojasnio je kako je i na koji način on dobio kredit 2008. od privatne banke.
- To je bio kredit s kamatom od 6 posto i bila je to jesen 2008. godine. Banke su 'fehtale' ljude da uzmu kredite i kada nekome date stvarno pravo hipoteke na stanu ili kući, i to vrijedi 50 posto više prema procjeni banke nego kredit koji sam podigao, vi mi ga ne bi dali?, pojasnio je Milanović dodajući da su u to isto vrijeme HDZ-ovci dobivali kredite Hrvatske poštanske banke. To je inače bila banka u strašnim gubicima iz koje ih je izvukla moja vlada ali uredno, za državnog tajnika čije ime sada neću spominjati, ali koji je bio opjevani ministar financija do prije godinu dana, a tada samo državni tajnik, on je lijepo bio član nadzornog odbora po političkom položaju i za njega kamata 3 posto. Meni 6, njemu 3 posto. Njemu rata manja 1500 kuna mjesečno za isti kredit, rekao je Milanović.
Na dodatno novinarsko pitanje je li mu žao što je tada digao taj kredit Milanović je odgovorio potvrdno.
- Meni je žao što sam uzeo taj kredit jer to nije bilo poslovno najmudrije. Nije me to upropastilo, ali danas bih drugačije, dignuo bih nešto manji kredit jer i dalje isplaćujem 600 eura svaki mjesec tog kredita, 650 točnije rečeno. I to s kamatom koja je pala strašno. I dalje mi je glavnica još 90 tisuća eura jer plaćam kamatu toj aždaji, rekao je Milanović.
Porezna reforma
Najavljena porezna reforma, po kojoj bi se ukidanjem pojedinih nameta povećale plaće svih zaposlenih, predsjednik Milanović ne smatra poreznom reformom, nego kaže da je to samo rezanje marginalnih stopa dok bi prava reforma bilo uvođenje linearne, odnosno jednake stope poreza za sve.
- Ovo su samo daljnje korekcije. Mi smo recimo smanjili marginalnu stopu. Dakle, to je stopa koja se naplaćuje na prihod preko nekog iznosa, preko 100 tisuća, za taj iznos preko 100 tisuća nečega stopa je 30, više nije 20 posto. Za sve ovo ispod je 20 posto. Taj princip u državi nismo nikad dirali. Tek kad tako nešto taknete možete govoriti o reformi. Niti sam ja bio reformator, a ovo je još manje, rekao je predsjednik.
Dodao je kako je to samo nastavak jednog trenda kojeg on osobno pozdravlja dok god država ima novaca da se financira. No, upozorava da se ne smije miješati nešto što su korekcije s nečim tako dubokim, dalekosežnim i zahvatnim kao što bi bila reforma koja, mišljenje je Milanović, nije potrebna.
- Ne treba ni reforma lokalne i regionalne samouprave. Osim ako nećemo ići na pet regija od kojih će jedna biti Dalmacija. Već vidim pet dinastija u utrci za mjesto kralja i zlatne jabuke. Nisam za to. Ovo je ok kako sad funkcionira. Međimurje je Međimurje, PGŽ je PGŽ, Istra je Istra, mišljenja je Milanović.
Odluka Christiana Schmidta - deblokada izbora nove vlade
Predsjednik Milanović rekao je da bi odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH kojom je deblokirao formiranje vlasti u Federaciji BiH dugoročno mogla biti "opasna" za Hrvate.
U petak je tijesnom većinom glasova izabrana nova vlada Federacije BiH koju čine ministri iz stranaka Hrvatskog narodnog sabora BiH i probošnjačke grupacije koju predvodi SDP BiH. U oporbu je otišla glavna bošnjačka Stranka demokratske akcije (SDA) koja je više mjeseci opstruirala formiranje vlade. Deblokadu je dan ranije omogućio visoki međunarodni predstavnik Christian Schmidt donjevši odluku za koju je rekao da je jednokratna.
Odgovarajući na novinarska pitanja, Milanović je rekao da je Schmidtova odluka možda trenutno pomogla Hrvatima, ali dugoročno nije.
- Dugoročno, ako postane presedan, opasna je. Ne pomaže ako kažete 'ali ovo se primjenjuje samo jednom', izjavio je Milanović. Dodao je da će Schmit jednog dana otići iz BiH-a, ali će problemi u toj zemlji ostati.
Novi zagrebački nadbiskup
Osvrnuo se i na monsinjora
Dražena Kutlešu koji je preuzeo službu zagrebačkog nadbiskupa.
- Čestitao sam mu i mislim da se u javnom prostoru do sada ponašao i djelovao vrlo odmjereno i korisno za Hrvatsku.
Na pitanje kakve promjene očekuje, rekao je kako n
e očekuje nikakve jer je crkva konzervativna organizacija.
- Prenagle promjene crkvu mogu koštati opstanka, istaknuo je Milanović.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!