Miloš: Rasprava koja zasjenjuje ono važno - programe za iduće 4 godine

Suci Ustavnog suda Andrej Abramović, Lovorka Kušan i Goran Selanec sastavili su izdvojeno mišljenje na upozorenje koje je Ustavni sud sa sjednice u ponedjeljak uputio predsjedniku Zoranu Milanoviću i SDP-u. 

Svi se slažu da predsjednik Republike ne smije biti djelom izborne utrke, no smatraju da se to trebalo jasnije argumentirati, ali i da su prijetnje sankcijama, kao što su poništavanje izbora - nerazumne...

Prema mišljenju troje sudaca, upozorenje je trebala biti odluka, a mišljenje da predsjednik Republike ne može s te funkcije sudjelovati u parlamentarnim izborima trebalo se bolje argumentirati. 

Među ostalim, na osam stranica izdvojenog mišljenja u odnosu na upozorenje Ustavnog suda stoji: "Da bi u okolnostima nestabilnosti sustava državne vlasti uopće bio u mogućnosti biti neka vrsta komunikacijskog mosta između svih strana tako fragmentiranog predstavničkog tijela, PRH ponovo mora biti dovoljno odmaknut od partikularnih stranačkih interesa."

A prema stranci, SDP-u, postupak sudaca Ustavnog suda nije bio pravičan, stoji u izdvojenom mišljenju.

- Da SDP kao politička stranka koja će sudjelovati na izborima ima slobodu izražavanja i političkog govora u kampanji. Oni smatraju da moraju biti stroži kriteriji prema predsjedniku Milanoviću, a ne toliko prema SDP-u kao političkoj stranci, jer ipak on je državno tijelo a oni politička stranka, kaže ustavni stručnjak Mato Palić.

Upozorenje da bi izbori mogli biti poništeni za troje sudaca je nerazumno.

- Ovdje je Ustavni sud upotrijebio upozorenje koje može služiti informiranju određenih aktera u problematičnim pojavama ustavnosti i zakonitosti. U upozorenju je rekao da postoji mogućnost poništenja izbora, što je poprilično velika sankcija za nečiji govor ako niste dovoljno dobro definirali u kojem to slučaju postoji mogućnost poništenja izbora, rekao je Matija Miloš, docent Katedre za ustavno pravo, Pravni fakultet u Rijeci.

U svom mišljenju ustavni suci osvrću se i na objašnjenje Zorana Milanovića da ga je na uključivanje u izbornu utrku potaknulo imenovanje Ivana Turudića na čelo DORH-a. Smatraju da to nije razina ugroze ustavne demokracije koja bi opravdala takav postupak.

- Zato što imate pravosudne institucije koje usprkos tome funkcioniraju. Imate mogućnost da umjesto da dođe do zastranjenja do kršenja vladavine prava, te institucije mogu reagirati i korigirati problem, objašnjava Miloš.

Dodaje da bi samo u slučaju da dođe do urušavanja temelja poretka vladavine prava i demokracije predsjednik RH mogao istupiti, ali opet ne kao zastupnik jedne stranke nego kao predstavnik Ustava.

- On to povremeno spominje u zadnje i vrijeme dok je bio postupak imenovanja. On ne može biti legalno sudionik izborne kampanje dok ne podnese ostavku, a ovo što radi je kršenje Ustava i prije i poslije upozorenja, naglašava Palić.

Rasprava o tome što se smije, a što ne, smatra Matija Miloš, zasjenit će ono što je biračima važno - programe i politike za iduće 4 godine.

- A bez te suštine sami izbori po sebi postaju besmisleni pa čak ni poništiti izbore neće biti problem. Onda više nisu izbori to je "reality show", kaže.

Kakve politike nude, stranke mogu predstavljati još četiri tjedna, kada će na red za riječ doći birači.