12:56 / 22.03.2021.

Autor: Klara Dujmović/T.V./Plodovi zemlje/HRT

Istarski zemljišni krug

Parcelizacija zemljišta

Parcelizacija zemljišta

Foto: HTV / HRT

Iako nam je poljoprivredno zemljište bolna točka agrara, kada je riječ o stavljanju u funkciju onog neobrađenog, godinama se vrtimo u krug. Poljoprivrednici pogotovo mali, do zemlje teško dolaze, a bez nje nema ni okrupnjavanja ni širenja proizvodnje. Dio privatnih posjednika parcelira poljoprivredno zemljište i prodaje ga.

Na sjeveru Istre, u općini Lanišće, obitelj Vladimira Butkovića ima 8 hektara zemljišta. Još su prije desetak godina 5 hektara državnog zemljišta s kojim graniči ova njihova parcela željeli zamijeniti za bukovu šumu na drugoj lokaciji. Tako bi okrupnili zemljište i podgnuli nasad planinske trešnje. Imali su potporu lokalne samouprave i mjerodavnog ministarstva.

- Već smo izorali zemlju da se vidi da li je sve u redu. Pokazalo se da je. I onda Hrvatske šume nisu dale odobrenje nego su htjele da mi posadimo divlji orah ali nismo dobili objašnjenje koliko ćemo novaca izvući od tog oraha, rekao je Vladimir Butković, Rijeka.

Plan je propao. No nisu odustali. Ponovno žele okrupniti posjed.

- Zahtijev smo dali prije 8 dana i u roku par minuta smo dobijili odgovor da nam je zahtijev zaprimljen, kaže.

Nada se pozitvnom ishodu, a koliko je rascjepkanost zemljišta ovdje apsurdna, slikovito dočarava na primjeru maloga dolca.

- To je nekad bilo poljoprivredno zemljište, a ti dolci imaju najmanje po 4, 5 vlasnika. Jedan dolac koji je na našem terenu ima ima i 19 i ne možete doći za neke ni do vlasnika jer ne znate gdje se nalaze i nepostojeće su adrese, objašnjava problem Butković.

I dok se s jedne strane zemljišta ne okrupnjuju, posljednjih je godina sve češća praksa usitnjavanja privatnih poljoprivrednih parcela koje se nalaze izvan urbaniziranih područja. One se parceliraju na puno manjih, najčešće površine oko 500 četvornih metara koje se zatim prodaju, a definira se i jedna uzdužna koja se nasipa i pretvori u cestu. Najnoviji primjer dolazi iz Valture, mjesta na jugu Istre.

Za sada ovi vlasnici parcela ostaju na poljoprivredi. No često je ovakva parcelacija temelj bespravnoj gradnji. Od kamp kućice nastaju zidani objekti. Poljoprivredne se površine gube, ilegalna gradnja cvjeta, a općine su nemoćne.

- Nama su ruke usitinu vezane, ono što mpžemo je prijaviti inspekciji. Naše komunalno redarstvo prijavi građevinskoj inspekciji koja izađe na teren, izda rješenje o uklanjanju ali tu priča staje, kaže Marko Ravnić, načelnik općine Ližnjan.

Još je gora situacija na području Rovinja gdje ilegalna gradnja buja. Izvan građevinskih zona niknula su cijela naselja, a česti su slučajevi da od štalice nastaju vile s bazenom. Grad tu bespravnu gradnju uredno prijavljuje inspektoratu, mjerodavnim ministarstvima, no ništa se ne događa.

- Danas se na području grada Rovinja pojedinci i firme bave manipulacijom takvog zemljišta. Mi smatramo da bi se to trebalo zaustaviti i ukoliko država ne zna kako, neka nama dopusti da to možemo sami unutar svog teritorija učiniti, predlaže Marko Paljaga, gradonačelnik Rovinja.

Na upit je li ovakva parcelacija u skladu s politikom upravljanja poljoprivrednim zemljištem - iz ministarva odgovaraju priopćenjem.

"Parcelacija državnog poljoprivrednog zemljišta bez opravdanog razloga nije dozvoljena. Parcelacije privatnog poljoprivrednog zemljišta provode se u skladu s prostornim planovima. Parcelacija državnog poljoprivrednog zemljišta bez opravdanog razloga nije dozvoljena. Parcelacije privatnog poljoprivrednog zemljišta provode se u skladu s prostornim planovima."

- Izvan građevinskog područja zapravo prostorni plan ne regulira takvu vrstu parceliranja, kaže Paljaga.

Predstavnici gradova i općina imaju konkretne prijedloge kako gradnju na poljoprivrednom zemljištu zaustaviti u početku.

- Kazne moraju biti takve da nikome ne padne na pamet graditi. Drugo, da se ministarstvo jasno izrazi da daljnje legalizacije neće biti i da se toga i pridržava. I treće, onemogućiti parcelizaciju poljoprivrednog zemljišta na manje čestice od 2000 metara jer ovdje su čestice od 400-600 metara i vrlo jasno se na tom zemljištu neće obavljati poljoprivreda nego je to prvi korak k daljnjoj ilegalnoj gradnji, ustvrdio je Ravnić.

Sličnim su zakonima, ističu, neke europske zemlje riješile ovaj problem. I kod nas se moraju postaviti jasna pravila jer će u suprotnom bespravna gradnja nastaviti bujati.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!