Novi zakon trebao bi riješiti brojne probleme stranih radnika

U Hrvatsku stiže sve više stranih radnika, kojih će, prema procjenama, do kraja desetljeća biti oko pola milijuna, što znači da će svaki četvrti radnik u našoj zemlji biti stranac. Zbog sve većih izazova i problema s kojima se susreću i oni i poslodavci, Vlada će izmijeniti Zakon o strancima.

Strani radnici suočavaju se s nizom problema koji se planiraju riješiti izmjenama Zakona o strancima, koje su danas predstavili ministri Davor Božinović i Marin Piletić.

Sustav se, među ostalim, planira urediti izdavanjem duljih radnih dozvola, strožim kontrolama poslodavaca, uvođenjem crnih lista i šestogodišnjih kazni te programima učenja hrvatskog jezika.

Indijac Jasppreet već osam mjeseci svoj kruh zarađuje u Hrvatskoj. Htio bi ovdje ostati jer, kaže, poslodavac ga treba, a plaća je 5 puta veća nego kod kuće. No za četiri mjeseca istječe mu radna dozvola pa se boji - što donosi sutra. 

- Dali su mi samo jednu godinu pa ako mi Vlada omogući tri, to bi bilo dobro za mene jer bih mogao dovesti i obitelj. To bi za sve bilo dobro, rekao je.

Jaspreetov primjer nije jedini. U Hrvatskoj je do kraja prošle godine zatraženo više od 172 tisuće radnih dozvola za strance, a potrebe su iz dana u dan sve veće.

- Iako zakon dugo postoji u našem zakonodavstvu, izmjene imaju težinu jer smo kao nacija prvi puta suočeni s porastom izdanih dozvola za boravak stranaca, što znači da Hrvatska postaje ne samo država emigracije već i imigracije. Postaje država koja se potpuno međunarodno integrirala u krug demokratskih država što je donijelo rast gospodarstva i državnog standarda, a time postala i atraktivnija destinacija za rad ljudima iz drugih krajeva svijeta, a ne samo iz susjedstva na što smo navikli, rekao je Božinović te dodao:

- S obzirom na demografske trendove i smanjivanje stanovništva te depopulaciju dijelova Hrvatske jasno je da je potrebno useljavanje u svrhu ispunjavanja zahtjeva tržišta rada kako bi se broj radno aktivnog stanovništva održao i kako bi gospodarstvo te država optimalno funkcionirali. Broj zakonitih ulaska u Hrvatsku je u porastu, a činimo sve kako bismo spriječili i nezakonite ulaske.

Najveći broj useljenika u Hrvatsku čine strani radnici koje dovode poslodavci, to su ljudi koji imaju nižu razinu kvalifikacija. Postoji fluktuacija među njima, svi oni najčešće privremeno borave u Hrvatskoj.

Istaknuo je da je potreba za radnom snagom daleko veća od raspoloživih radnika u sektorima poput graditeljstva, industrije, prometa i ugostiteljstva.

- Domaće stanovništvo stari i smanjuje se broj radnika i stoga postoji potreba za uvozom radne snage kako bismo održali konkurentnost gospodarstva, kako bi seprivukle investicije, ali i da bi se održao mirovinski, zdravstveni i socijalni sustav, naglasio je Božinović.

Broj zaposlenih povećao se u posljednjih nekoliko godina za 98.626, a broj nezaposlenih smanjio se za 45.625. Broj izdanih dozvola za rad i boravak od 2016. do kraja 2023. je 96.086, od kojih je 8 tisuća iz zemalja članica EU-a, ostatak su treće države.

Kad govorimo o djelatnostima, najviše dozvola izdano je u graditeljstvu (44 posto), turizmu (25 posto), prometu (6) i trgovini (3 posto), a sve ostale djelatnosti čine 9 posto.

Što se tiče državljanstava, u 2023. imali smo 28.000 radnika iz BiH, 24.000 iz Srbije, 23.000 iz Nepala, 15.600 iz Indije, 13.400 iz Makedonije, gotovo 10.000 s Kosova, 8749 iz Bangladeša, 5000 iz Turske i 4244 iz Albanije.

- Uvodimo obvezu dostave dokaza o kompetencijama stranih radnika i za deficitarna zanimanja, što dosad nije bila obveza. Zatim, određeni su omjeri zaposlenih domaćih i stranih radnika. Najmanje 16 posto hrvatskih radnika za nedeficitarna zanimanja, a 8 posto za deficitarna zanimanja u hrvatskim tvrtkama. Što se tiče ograničenja broja podnesenih zahtjeva, on ovisi o veličini poslodavca, rekao je Davor Božinović, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova.

- Zbog trećeg cilja, a to je sasvim sigurno kvalitetnija integracija stranih radnika u hrvatsko društvo, ne samo na tržište rada, jest i omogućavanje učenja hrvatskog jezika kroz sustav vaučera. Hrvatski zavod za zapošljavanje donio je provedbene akte na koji način već u ožujku će strani radnici i njihovi poslodavci moći koristiti ovaj sustav obrazovanja, rekao je Marin Piletić, ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

- HUP pozdravlja izmjene Zakona o strancima, koji olakšava zapošljavanje stranih radnika, a osobito se to odnosi na produljenje trajanja dozvola za boravak i rad s jedne na tri godine. To će rasteretiti ne samo poslodavce nego i MUP s obzirom na to da se radi o ogromnom broju zahtjeva za izdavanje radnih dozvola koji bi početkom godine zapljusnuli MUP, to bi bilo operativno nemoguće procesuirati na efikasna i pravovremen način. Pozdravljamo i produljenje mogućnosti sezonskog rada sa šest na devet mjeseci, lakšu promjenu zanimanja i poslodavca za stranog radnika bez dodatnog administriranja, mogućnost ranijeg podnošenja zahtjeva za vize s dva na tri mjeseca, olakšavanje stjecanja stalnog boravka za studente, te osobito nove pogodnosti oko izdavanja EU plave karte za visoko kvalificirane državljane trećih zemalja u deficitarnim zanimanjima i produljenje trajanja plave karte s 24 na 48 mjeseci. To je sve u smjeru onoga što smo kontinuirano zagovarali, a to je smanjenje opterećenja za poslodavce, smanjenje administrativnih procedura i osobito omogućavanje lakšeg privlačenja zapošljavanja visoko kvalificirane radne snage na naše tržište rada, rekla je Irena Weber, glavna direktorica HUP-a.

Sindikati podržavaju zakon

Sindikati podržavaju Zakon. Podsjećaju da mnoge agencije trguju stranim radnicima kao robom pa su jasna pravila igre itekako potrebna. Posebno pozdravljaju najavu države da već od ožujka stranim radnicima sufinancira učenje hrvatskog jezika. 

- U ovom trenutku je jasno da mi na poslove strance možemo privući ponajprije za posao koji je niže kvalitete i niže plaćenje, jer danas još uvijek ne možemo govoriti o tome da ćemo iz Njemačke, Austrije, Italije ili negdje drugdje privući visoko obrazovane kadrove raditi u Hrvatsku, ali zato te iste zemlje intenzivno izvlače naše visoko obrazovane, posebice mlade ljude iz Hrvatske na rad k sebi radi toga što su tamo plaće, uvjeti rada, sasvim sigurno bolji, rekao je Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.

Stranog radnika dodatno će zaštititi i uvođenje roka nezaposlenosti. Ako izgubi posao, ima 60 dana da pronađe novi ili gubi radnu dozvolu. 

Sindikati podržavaju Zakon. Podsjećaju da mnoge agencije trguju stranim radnicima kao robom pa su jasna pravila igre itekako potrebna. Posebno pozdravljaju najavu države da već od ožujka stranim radnicima sufinancira učenje hrvatskog jezika.