20:13 / 19.05.2021.

Autor: Damir Dević/Paula Poljak-Morandini/Dnevnik/IMS/HRT/S.M.

Laptoš: U predmetu Janaf počinjena šteta na teret fondova EU-a

Tamara Laptoš

Tamara Laptoš

Foto: Dnevnik / HRT

- Nacionalna su tužiteljstva sposobna i rješavala su kaznena djela na štetu financijskih interesa EU-a, ali procijenjeno je da je nacionalnim tužiteljstvima potrebna pomoć u radu na tim predmetima, rekla je u Dnevniku HTV-a Tamara Laptoš, bivša ravnateljica USKOK-a i bivša zamjenica glavne državne odvjetnice, a danas jedna od 22 europskih javnih tužitelja koje su na natječaju izabrali Europski parlament i Vijeće, odgovarajući na pitanje zašto je potreban taj ured i mogu li države članice same rješavati takve probleme.

- Mislim da upravo uredba o osnivanju Ureda europskog javnog tužitelja europskim delegiranim tužiteljima koji će raditi na konkretnim predmetima daje određene alate tako da će istrage koje će provoditi i postupci koji će se provoditi za ova kaznena djela biti puno efikasniji i brži, dodala je Laptoš.

Na pitanje može li malo konkretnije reći kojim će se kaznenim djelima Ured baviti, rekla je da će to biti, kako je navela, kaznena djela na štetu financijskih interesa EU-a - to su subvencijske prijevare, pranje novca, različite zlouporabe,  prekogranične kružne prijevare sa štetom većom od 10 milijuna eura.

- Ured će raditi tako da će u svakoj državi postojati europski delegirani tužitelji i oni će raditi na konkretnim predmetima, ponajprije za kaznena djela koja su počinjena na području Hrvatske. Znamo i sami da se nerijetko događa da je neko kazneno djelo počinjeno na području više država. Tada će se u sklopu Ureda europskog javnog tužitelja, to će sada biti jedan jedinstveni ured koji će djelovati u 22 države članice, dogovoriti koji europski delegirani tužitelj će biti glavni tužitelj u tom postupanju. Za pribavljanje dokaza iz drugih država koristit će kolege druge delegirane tužitelje i tu je prednost koju daje Uredba o EPO-u da će kolege delegirani tužitelji preko svojih kolega u drugim državama brže i efikasnije dolaziti do određenih dokaza.

Na činjenicu kako neki mediji javljaju da će predmet Janafa prijeći u taj ured, Laptoš je rekla da su detektirali u RH 20-ak predmeta koji bi prešli u nadležnost Ureda europskog javnog tužitelja.

- Kao što sam rekla u svim predmetima u kojima se radi o kaznenim djelima koja su počinjena na štetu financijskih interesa Europske unije, dakle o zloporabama fondova EU-a, oni će prijeći u nadležnost EPO-a, dodala je. 

Na ponovljeno pitanje je li Janaf među njima, Laptoš je odgovorila kako su njezina saznanja o tom predmetu da se radi o predmetu počinjenom na štetu fondova EU-a.

Kada se očekuju prve istrage i optužnice?

- Glavna europska tužiteljica predložila je početkom travnja Europskoj komisiji da početak rada bude 1. lipnja. Mi smo spremni u EPO-u za početak rada. Sada je na EK da s državama članicama iskomunicira datum i da ga javno objavi. Može se očekivati da to bude 1. lipnja, rekla je Laptoš.

S obzirom na to da Slovenija kasni s imenovanjem delegiranih tužitelja, Laptoš je rekla da se nada kako će ih predložiti do 1. lipnja.

- U određenom pogledu moglo bi biti manjih problema za kolegu europskog tužitelja iz Slovenije koji će morati u određenom dijelu preuzeti onda i funkciju europskih delegiranih tužitelja u Sloveniji, istaknula je Laptoš.

Europska unija osnovala tijelo za borbu protiv financijskog kriminala 

Ideja o Uredu europskog tužitelja stara je koliko i Europska unija. No tek u drugoj polovini 2017. postignuti su politički dogovori o osnivanju tog tijela. Uredbu o osnivanju, uz Hrvatsku, potpisala je još 21 država, a sjedište Ureda je u Luksemburgu. 

Novac iz proračuna Europske unije stalna je meta kriminala. Samo se prekograničnim prijevarama vezanima za PDV godišnje utaji oko 50 milijardi eura. 2017. podneseno je više od tisuću prijava za razne malverzacije teške gotovo 500 milijuna eura. 

Marin Bonačić
s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu kazao je da je posao Ureda europskog javnog tužitelja istraživanje i progon kaznenih djela na štetu financijskih interesa Europske unije i neodvojivo povezanih kaznenih djela. Dodaje da on neće progoniti sva kaznena djela kao nacionalni tužitelji.

Nacionalne države nedovoljno istražuju kaznena djela na štetu eurofinancija. Je li razlog nedostatak sredstava i ovlasti za borbu protiv takvog složenog kriminala ili nezainteresiranost? 

- Pa ne može se reći da se radi o nepovjerenju. Države su same zahtijevale osnivanje Ureda europskog javnog tužitelja smatrajući da se, zbog razlika koje postoje u pravima država članica, to može bolje postići ako se progon provodi na razini Europske unije, kazao je Bonačić. 

Europsko javno tužiteljstvo pokretat će i nadzirati istrage u svim državama. A u svakoj će zemlji biti dva delegirana europska tužitelja. Oni će podizati optužnice pred nacionalnim sudovima.

- Ured europskog javnog tužitelja neće imati vlastitu policiju. On će biti potpuno uklopljen u nacionalne pravne sustave. Imat će status isto kao što imaju nacionalni tužitelji. Tako da će, što se tiče uhićenja ili nekih drugih mjera, imati pomoć nacionalnih policija, objašnjava Bonačić.

U radu Ureda europskog javnog tužitelja danas sudjeluju 22 članice EU-a. A ostale, koje nisu potpisale Uredbu o osnivanju Ureda, mogu se pridružiti u svakom trenutku.

video thumb

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!