Vrhovni sud odlučivao o žalbi Uskoka u slučaju Gavrilović

Vrhovni sud odlučivao je u srijedu o Uskokovoj žalbi na presudu zagrebačkog Županijskog suda kojom je Georg Gavrilović zbog zastare u srpnju 2019. nepravomoćno oslobođen optužbi za ratno profiterstvo, a pravomoćnu presudu najviši sud objavit će naknadno.

U žalbi se tužiteljstvo pozvalo na ustavne promjene i Zakon o nezastarijevanju kaznenih djela ratnog profiterstva. Pravomoćna presuda objavit će se naknadno.

Optuženi i tužitelj nisu došli, a žalbu je pročitala sudska savjetnica.

- Smisao promjene Ustava iz lipnja 2010. bio je u retroaktivnoj primjeni nezastarijevanja kaznenih djela ratnog profiterstva i kaznenih djela iz procesa pretvorbe i privatizacije. A s obzirom na to da je riječ o teškim kaznenim djelima za koja je opravdano uskratiti primjenu instituta zastare. Osobito kada se ima na umu vrijeme i okolnosti počinjenja tih djela, a i njima prouzročene posljedice. Potvrdu takvom razmišljanju nalazi i u ovom predmetu, budući da je krunski svjedok tek 22 godine od inkriminiranog događaja iznio svoja saznanja, pročitala je žalbu DORH-a 2019. viša sudska savjetnica Vrhovnog suda Republika Hrvatske Marijana Kutnjak Čaleta. 

- U konkretnom slučaju u odnosu na okrivljenog Georga Gavrilovića, s potpunom izvjesnošću se može izvesti zaključak da prije nastupa relativne zastare 2022. godine, nije poduzeta nijedna procesna radnja koja bi tu zastaru prekinula. Stoga smatramo da je prvostupanjska odluka u cijelosti ispravna i zakonita. Te predlažemo da ovaj sud odbije žalbu USKOK-a i potvrdi prvostupanjsku odluku, istaknuo je odvjetnik Georga Gavrilovića, Šime Matak.  

Pred sudskim vijećem Županijskog suda Gavrilović negirao krivnju za zlouporabu položaja i ovlasti za koju ga je Uskok teretio po odredbama Zakona o nezastarijevanju kaznenih djela ratnog profiterstva i kaznenih djela iz procesa pretvorbe i privatizacije, s obzirom da se navodna zlouporaba dogodila od 11. studenoga 1991. do kraja listopada 1992. godine.

Optužnica je teretila Gavrilovića, koji je austrijski državljanin, da je za vrijeme rata i stanja opasnosti za održivost hrvatskog teritorijalnog integriteta i suvereniteta, iskoristio ratne okolnosti i otežan rad državnih tijela pri nabavi oružja i opreme za potrebe obrane s ciljem da sebi pribavi znatnu nepripadnu materijalnu korist.

To je, tvrde u Uskoku, učinio kroz stjecanje više tvrtki u stečaju koje su knjigovodstveno procijenjene na gotovo 68 milijuna njemačkih maraka.