Nestić: U ovom trenutku usklađivanje mirovina neće do kraja uhvatiti inflaciju

22:21 / 25.05.2022.

Autor: Otvoreno/HRT/V.G.

Otvoreno o hrvatskom mirovinskom sustavu

Otvoreno o hrvatskom mirovinskom sustavu

Foto: Otvoreno / HRT

Koliko će u rujnu rasti mirovine? Hoće li inflacija pojesti njihovo redovito usklađivanje? Može li proračun podnijeti veći rast mirovina? Jesu li dovoljni manji reformski zahvati ili je nužna dubinska reforma mirovinskog sustava? Kako danas žive umirovljenici? 

U emisiji Otvoreno gostovali su: Dragan Jelić, državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike; Ivo Bulaja, zamjenik ravnatelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje; Silvano Hrelja, saborski zastupnik (Hrvatska stranka umirovljenika); Daniel Nestić, Ekonomski institut, Zagreb.

Mirovine se usklađuju dvaput godišnje, 1. siječnja i 1. srpnja. Ivo Bulaja je rekao kako kretanja potrošačkih cijena i rasta plaća očito nagovješćuju obilnije povećanje odnosno usklađivanje mirovina.

- To ćemo znati u srpnju kad DZS objavi podatke o prosječnoj plaći i potrošačkim cijenama. Formula za usklađivanje je 70 i 30 ovisno o tome koji je indeks povoljniji. U ovom trenutku imamo naglašenu inflaciju, s druge strane imamo i rast plaće. Sad je još preuranjeno govoriti, to bi prema prvim procjenama bilo oko 5 posto što bi značilo na prosječnu isplaćenu mirovinu prosječno povećanje oko 164 kune, ako bude 4 posto bit će 130, ako bude šest posto onda bi to bilo 197 kuna, rekao je Bulaja.

- Imali smo 2,24 prvu indeksaciju za 1. siječnja 2022. i sada bi sigurno bili u rekordu što se tiče ovog usklađivanja. U proteklom razdoblju od 2017. također smo zabilježili značajna povećanja mirovina, odnosno stope usklađivanja. Uspoređujući mirovinu na 1. siječnja 2017. i na današnji dan možemo reći da je prosječna mirovina u nominalnom iznosu narasla 592 kune, samo stopom usklađivanja, s tim da je ova Vlada 1. siječnja 2019. promijenila formulu za usklađivanje na 70 i 30 u korist umirovljenika, dodao je Bulaja.

Kroz usklađivanje mirovine su se povećale za 18,7 posto, rekao je Bulaja.

- Ako gledamo strukturu korisnika mirovina i visine tih mirovina, onima kojima prestaje to pravo i novi koji su ušli, to povećanje je čak 22 posto, rekao je Bulaja.

U međuvremenu su troškovi života značajno narasli. Silvano Hrelja rekao je kako usklađivanje ne može trenutno kompenzirati rast cijena komunalija nego je to mehanizam koji usklađuje mirovinu svakih šest mjeseci.

- Bit će im jednako i više teško, s obzirom na nepredvidivu situaciju koju donosi inflacija i povećanje svih cijena, rekao je Hrelja odgovarajući na upit hoće li sada umirovljenici živjeti bolje.

- Vrlo je indikativno da su plaće rasle više nego inflacija. To je dobra stvar jer su to bruto plaće, to znači da će i doprinosi biti povećani. S te pozicije se stvaraju uvjeti da se nominalno mogu povećati mirovine, dodao je Hrelja.

Postoji zahtjev da se usklađivanje provodi kvartalno. Dragan Jelić je rekao da bi to možda opteretilo sustav, a umirovljenici ne bi dobili puno više.

- Mi ćemo s mirovinama uspjeti pokriti rast inflacije, donekle ili u najboljoj mjeri u ovoj godini, rekao je Jelić.

Usklađivanje neće do kraja uhvatiti inflaciju

Koliko će usklađivanje od 8 posto pomoći umirovljenicima da se nose sa svim izazovima života? Daniel Nestić rekao je da će standard umirovljenika, s obzirom na visoku inflaciju, biti pod izazovom.

- U ovom trenutku ovo usklađivanje neće do kraja uhvatiti inflaciju. Imamo druge segmente društva, korisnike socijalne pomoći koji neće dobiti gotovo ništa, zaposlene u javnom sektoru koji su dobili 4 posto i zadovoljni su. Vidimo da plaće nešto rastu, ali to je neujednačen rast. Umirovljenici su skupina koja će biti relativno dobro zaštićena u odnosu na druge segmente.

Nestić je rekao da se radi o epizodi visoke inflacije koja ne bi trebala dugo potrajati. Komentirajući kvartalno usklađivanje, rekao je kako ne vidi bitnu razliku od trenutnog osim komplikacija za sustav.

Obratiti pozornost na specifičnu potrošnju umirovljenika

Hrelja smatra kako bi trebalo više obratiti pažnju na specifičnu potrošnju umirovljenika te vidjeti može li se tu nešto poboljšati da im se kroz usklađivanje taj dio poveća.

- Ja bih radije propitkivao što ulazi u model potrošnje umirovljenika, postavio bi pitanje modela da li ti parametri koje dobivamo doista štite umirovljenički standard ili bi trebalo više pažnje obratiti u tum modelu na ono što umirovljeniku doista više treba, jer umirovljenik ima specifičnu potrošnju. Vidjeli ste u prilogu da prvo što idu, idu platiti režije, da se razumijemo jer to je njihova obaveza, tako cijeli život žive. Koliko troše na kozmetiku, koliko troše na higijenu, koliko troše na stanovanje, trebalo bi malo vidjeti da li tu možemo nešto poboljšati da im se taj dio kroz usklađivanje poveća.

- Nisam siguran da bi mi prvi trebali inovirati taj model, ne znam što bi nam bitno različito donijelo od ovoga, rekao je Hrelja.

Socijalno osjetljiva Vlada

Imamo socijalnu osjetljivu Vladu koja prepoznaje potrebe umirovljenika, rekao je Bulaja. 

- Uočili smo najave katastrofičnih i negativnih rezultata, ali zanimljivo kako nitko nije uočio pozitivan trend, da imamo rekordan broj osiguranika zahvaljujući mjerama Vlade za očuvanje radnih mjesta. Struktura financiranja mirovinskog sustava RH se popravila za 1,9 milijardi kuna, rekao je Bulaja dodajući da su mirovine stabilne. 

Povećanje mirovina

Jelić je rekao kako Vlada radi na povećanju mirovina. 

- Želimo da oni koji primaju obiteljsku mirovinu da dobiju 10-15 posto veću mirovinu od 1. siječnja 2023. Plus, prvi put ćemo uvesti dodatak na vlastitu mirovinu od obiteljske mirovine umrlog supružnika. Uskoro ide u e-savjetovanje, imat ćemo zajedničko predstavljanje izmjena zakona. Tu dižemo i minimalnu mirovinu za 3 posto, od 1. siječnja 2023. za 1,5 posto i od 1. siječnja 2025. za još 1,5 posto. Nakon toga ćemo napraviti sveobuhvatnu radnu skupinu koja će raditi na donošenju novog kompletnog zakona o obveznom mirovinskom osiguranju, rekao je Jelić dodajući da je to dugotrajan proces.

Upitan u kojem smjeru bi trebale ići izmjene zakona, Nestić je rekao kako Vlada trenutno pokušava riješiti problem umirovljenika s najnižim mirovinama.

- Ako bi se išlo u smjeru općeg povećanja mirovina, tu imamo problem s obzirom na velik broj umirovljenika, koliko je to moguće s obzirom na stanje proračuna.

- Mirovinski sustav je u osnovi sustav osiguranja, to znači da svi uplaćujemo doprinose i u idealnom slučaju oni bi trebali biti dovoljni za pokrivanje rizika starosti, nemoći, invalidnosti i to bi trebalo tako funkcionirati. Koliko prikupimo doprinosima, toliko trebamo isplatiti. Mi trenutno potpuno zanemarujemo taj sustav osiguranja. Znamo da iza javnog sustava mirovinskog osiguranja stoji državni proračun i zapravo se sve svodi na "dajmo još". Ta velika hrpa novca je od svih nas. Svako povećanje u idealnom slučaju uvijek bi bilo rečeno odakle ćemo to financirati. Onda ćemo povećati stopu doprinosa za mirovine, rekao je Nestić.

Jedino trajno stabilno povećanje mirovina dolazi iz povećanih uplata ili temeljem dužeg radnog vijeka ili putem veće stope doprinosa, rekao je Nestić.

- To ne znači da netko mora propisati da to više nije sa 65 nego sa 67, nego da tijekom radnog vijeka skupimo veći broj sati odnosno godina rada. Prosječni hrvatski umirovljenik je otprilike 30 godina radio, a preko 20 godina koristi mirovinu. Takav nepovoljan omjer je jedan od najlošijih u Europi i u takvoj situaciji ne možete imati bitno veće mirovine nego što ih imamo, poručio je Nestić.

Najniži doprinosi u EU

Hrelja je istaknuo kako naši poslodavci ignoriraju činjenicu da imamo najniže doprinose u EU - za zdravstvo i mirovinsko.

- Ako ova država može svaki mjesec izdržati povećane rashode od 500 milijuna za zdravstvo, bogme može izdržati i za svoje umirovljenika. Ministar Marić ima zadatak kako to napraviti, da li će povećavati doprinose ili će iz drugih prihoda tu rupu zatvarati jer ih zatvara i za zdravstvo. Mirovinsko osiguranje nije svemoćno, ne možemo se s njim boriti protiv siromaštva, poručio je Hrelja.

Poslodavci traže suprotno, a Jelić ističe da je nerealno tražiti smanjenje doprinosa za mirovinsko osiguranje. Istaknuo je kako moramo raditi na tome da budući umirovljenici imaju bolje mirovine nego što ih imaju sadašnji.

Bulaja je poručio da je hrvatski mirovinski sustav održiv. 

- Mirovinski sustav nije otok, ovisi o svom okruženju, prvenstveno o tržištu rada. Zbog toga poigravanje sa stopom doprinosa zahtjeva veliki oprez. Imamo pokazatelje da će u budućnosti i demografija malo optimističnije izgledati nego što su bile projekcije prije pet godina i da će se ti omjeri u narednom vremenu stabilizirati. Participacija putem doprinosa u I. mirovinskom stupu bilježi rast, rekao je.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!