Legalnost i legitimitet izbora u Ustavnom sudu

Izbor troje novih sudaca Ustavnog suda ovisit će o konsenzusu vladajućih i oporbe, poručio je u Otvorenom Mato Palić (Pravni fakultet u Osijeku). Nikola Mažar (HDZ) rekao je da je Sud četvrti stup vlasti i ključan za zaštitu prava građana. Vedran Đulabić (Pravni fakultet Zagreb) upozorio je da odluke donesene sudjelovanjem sudaca kojima mandat istječe otvaraju pitanje demokratskih standarda i povjerenja u instituciju. Arsen Bauk (SDP) istaknuo je da će konačna odluka biti na Saboru.

Mažar: Ustavni suci ne bi trebali biti vezani za stranku ili svjetonazor

Mažar je komentirao odnos snaga u Ustavnom sudu, koji je svjetonazorski gledano, ili barem prema nominacijama vladajućih i oporbe, 7 prema 6.

Rekao je da se, iako poziv za Ustavne suce je u tijeku, još nije čak ni dovoljan broj kandidata javio i vrlo je upitno kada će se ostatak ustavnih sudaca izabrati. Smatra da ustavni suci kada budu izabrani prestaju biti vezani za bilo koju političku stranku ili svjetonazor. Napuštanje pet sudaca sa sjednice smatra neprimjerenim jer su, kazao je, pokazali da su još uvijek ovisni o politici ili  onima koji su ih predložili. 

- Ustavni sud je izborom predsjednika i potpredsjednice postupio ne samo sukladno Ustavu i zakonu, nego onako kako su i procijenili da je bitno za nastavak rada Ustavnoga suda, rekao je.

Misli da ustavni suci moraju svojim primjerom, ako je sve lege artis, poštovati odluku, poštovati i izbor koji su donijeli među sobom.

Vjeruje da će primopredaja na čelu Ustavnog suda biti obavljena u roku, do 12. listopada.

Zasad su stigle dvije prijave za ustavne suce, kandidati će biti intervjuirani na resornom Odboru za Ustav, poslovnik i politički sustav.

Bauk: Na Ustavnom sudu k'o da je jugo

Bauk je rekao kako je način izbora predsjednika Ustavnog suda i odluka o tome tko je predsjednik i tko je potpredsjednik nešto što primaju na znanje.

- Bitno je da su prevagu za izbor predsjednika Ustavnog suda donijeli suci kojima ističe mandat, što nije nezakonito, a na to smo računali, jer na taj način se želi stabilizirati situacija, barem privremeno i za sljedeće četiri godine. Postavljam da su željeli prevenirati da, nakon isteka mandata troje ustavnih sudaca i nakon prestanka njihove dužnosti, ne dođu u situaciju da ne bi mogli izabrati predsjednika Ustavnog suda iz onog dijela sudaca Ustavnog suda koji je nominiran od strane današnje parlamentarne većine. U tom bi se slučaju morali dogovarati, ali sa ravnopravnih početnih pozicija, ne sa pozicija većine, rekao je.

- Što se nas tiče, nema nikakve bure, nema ni nekog jačeg vjetra, a što se tiče atmosfere na Ustavnom sudu, tamo je već dulje vrijeme k'o da je jugo, a ne bura, rekao je.

Istaknuo je da bi bilo bolje da predsjednik Ustavnog suda ne bude izabran glasovima sudaca kojima prestaje mandat te da bi poželjnije bilo jednoglasje nego preglasavanje. Istaknuo je da je sada ključno vidjeti kako će se novi predsjednik postaviti prema zahtjevima za većom transparentnošću, otvaranjem prema javnosti i načinom rada suda, budući da tempo rada određuje predsjednik.

Dodao je da će način na koji će politički akteri tumačiti poteze sudaca biti stvar njihove slobode izražavanja.

Prema njegovim riječima, tek će se u idućim tjednima i mjesecima vidjeti jesu li promjene usmjerene na poboljšanje rada Suda ili će donijeti reputacijsku štetu.

Zaključio je i da Ustavni sud sve više podsjeća na Gornji dom Sabora – s opozicijom, vladajućima, napuštanjem sjednica i poslovničkim primjedbama.

Đulabić: Izbor nije u skladu s demokratskim uzusima

Đulabić je istaknuo da se predsjednik Ustavnog suda bira konsenzusom vlasti i oporbe, ali da je sada odluka donesena bez potrebnog legitimiteta jer su u njoj sudjelovali suci kojima uskoro istječe mandat.

Podsjetio je na primjer iz 2007./2008. kada su suci kojima je mandat istekao izbjegli glasovati o budućem vodstvu suda.

Naglasio je da problem nije u osobi predsjednika, nego u tome što su dvojica sudaca “zabetonirala” buduću upravu, pod izlikom da bi sud bio blokiran.

- Ovdje razgovaramo o procesima, institucijama, o javnom upravljanju institucijama, o nekim demokratskim standardima, o pravu, o vladavini prava. Temeljna postavka demokratskog društva je da se odluke ne bi trebale donositi bez legitimiteta. Ova odluka je u velikoj mjeri donesena bez legitimiteta, od dijela sudaca kojima je iscurio mandat, njihov mandat na kraju nije da oni određuju buduću upravu Ustavnog suda koja se na njih ne odnosi, oni odlaze sa suda. To nije korektno i nije u skladu s demokratskim uzusima, rekao je. 

- Za razliku od mnogih drugih situacija gdje nemamo jasne propise, ovdje imamo vrlo jasnu normu u poslovniku Hrvatskog sabora koja kaže - u slučaju spriječenosti ili odsutnosti predsjednika i zamjenika poslove predsjednika Ustavnog suda obavlja najstariji sudac. Prema tome, rješenje postoji. 

Riječ je, smatra, o pokazivanju moći od dijela sudaca koji je blizak, rekao je, nekoj vladajućoj strukturi. 

Palić: Izbor nije sporan

Palić je rekao da izbor predsjednika i zamjenice nije sporan jer je proveden u skladu s Ustavnim zakonom – predsjednik se bira natpolovičnom većinom, a i suci kojima mandat istječe do posljednjeg dana imaju pravo odlučivati i o izboru vodstva.

- Ne može biti sporno da se dovodi u pitanje njihovo sudjelovanje u izboru predsjednika Ustavnog suda, a da istovremeno u ovih zadnjih 10 ili 15 dana koliko im je ostalo normalno sudjeluju u vijećima ili na nekoj sjednici, rekao je.

Podsjetio je da je pet sudaca izbor ocijenilo preuranjenim i tražilo da se pričeka popunjavanje Suda.

Dodao je da je teško prognozirati izbor novih jer je potrebna dvotrećinska većina u Saboru.

Legalnost i legitimitet

Đulabić je ocijenio da je riječ o nepoštovanju Sabora jer su odluku donijeli suci koji su već konzumirali pravo biranja predsjednika.

- Netko je već sebi uzeo za pravo da konzumira pravo drugoga. Dakle, on je već oduzeo ovoj trojici pravo da oni biraju upravu koja će se njih ticati. Jer novi predsjednik se ne tiče dvojice sudaca kojima istječe mandat, oni odlaze.

Palić je naveo da suci do zadnjega dana mandata mogu odlučivati o svim pitanjima za koje je Ustavni sud nadležan.

- Legalno je, ali nije legitimno. Legitimitet znači da postoji potpora onih na koje se to odnosi. Oni su u mandatu još deset dana. I odlaze sa suda. Prema tome donose odluke koje se tiču drugih sudaca, odgovorio je Đulabić. 

Mažar je istaknuo da je predsjednik izabran jednoglasno s osam glasova te da je zamjenica došla iz kvote oporbe, što smatra snažnom porukom da Sud nije vezan uz određeni svjetonazor.

Naglasio je da nitko nije doveo u pitanje legalnost postupka ni stručnost sudaca, a izlazak pet sudaca ocijenio je lošom porukom.

Poručio je da Sud treba biti lišen politike te izrazio uvjerenje da će Sabor izabrati i preostala tri suca.

Bauk je rekao da će SDP sudjelovati u izboru ustavnih sudaca i na sjednicama odbora za Ustav, ali nije siguran hoće li biti izabrani do kraja godine ili iduće. Rekao je da je prije prognozirao da neće biti izabrani. 

Mažar je ocijenio da je odluka Ustavnog suda dobra jer Sud sada ima predsjednika i zamjenicu različitih svjetonazora i nastavlja raditi svoj posao.

Đulabić je istaknuo važnost Ustavnog suda kao institucije za kontrolu zakonitosti akata i zaštitu ljudskih prava, te objasnio da suci koji su napustili sjednicu postupili ispravno jer je procedura bila preuranjena i njihovo glasovanje bi bilo nelegitimno. Podsjetio je da su u prošlosti suci različitih političkih stajališta poštovali mandat i demokratske uzuse.

Palić je rekao da će izbor troje novih sudaca ovisiti o konsenzusu vladajućih i oporbe potrebnom za dvotrećinsku većinu te da je loša opcija da se ne mogu usuglasiti ni oko jednog. Naglasio je da nije dobro unaprijed govoriti o maloj šansi jer to demotivira kandidate.

Mažar je istaknuo važnost Ustavnog suda kao četvrtog stupa vlasti koji štiti ustavne slobode i prava građana te da će svi suci, postojeći i budući, svoju dužnost obavljati časno i u skladu s Ustavom.

Dodao je da napadi na legitimnost suda ne odgovaraju stvarnosti, jer je Sud donio i 40 odluka protiv vlasti.

Bauk je rekao da izbor završava glasanjem u Saboru, u kojem oni sudjeluju, ali ne odlučuju.