14:12 / 18.02.2022.

Autor: P.F./HRT

Plenković o Milanoviću: Štetno, izolirano, toksično, komunikacija na razini verbalnog divljaštva

Premijer Andrej Plenković i Predsjednik Republike Zoran Milanović

Premijer Andrej Plenković i Predsjednik Republike Zoran Milanović

Foto: HTV / HRT

Premijer Andrej Plenković nakon summita EU-Afrička unija u Bruxellesu osvrnuo se na sastanak s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen, kao i i na političke aktualnosti u Hrvatskoj.

Sastanak s Von der Leyen o četiri teme

Govoreći o jučerašnjem sastanku s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen premijer Andrej Plenković rekao je kako su razgovarali o četiri točke. 

- Prva je snažna potpora Komisije Hrvatskoj na putu i za ulazak u Schengensko područje te drugo za dovršetak procesa i ulazak u europodručje. Obje konačne odluke očekujemo sredinom godine i tu smo na jako dobrom putu, Komisija nas podržava kao što je to radila sve ove godine, rekao je Plenković.

- Treća točka je situacija u BiH. Izvijestio sam predsjednicu EK-a o nužnosti dodatnog napora svih europskih zemalja da se postigne dogovor o izmjenama izbornog zakona i o ograničenim izmjenama ustava i to na način da se poštuju prava sva tri konstitutivna naroda te da se ne ide u nove parlamentarne izbore koji su predviđeni u listopadu bez izmjena zakona. Dakle stav hrvatske Vlade je vrlo jasan - bolje dati još vremena za razgovore i ako treba i odgoditi izbore, nego ići u izbore po aktualnom sistemu. Ako se ide po aktualnom sistemu, unaprijed znamo što će se dogoditi. To je loše za BiH, katastrofalno za Hrvate u BiH. Ne želimo da ponovno dođe do izbornog inženjeringa i želimo upravo stoga, podržavajući i brinući za Hrvate svih ovih godina u svim mogućim aspektima, dati šansu. Pozivam i bošnjačke političke stranke, zato sam i komunicirao s gospodinom Izetbegovićem, da iskoriste dane koji su ispred nas, ima još dovoljno vremena, da se postigne konsenzus. Mislim da bi to bilo blagotvorno za dobro funkcioniranje zemlje, za njezinu cjelovitost, za međusobno poštovanje i uvažavanje i za dobar osjećaj svih koji su dio BiH, istaknuo je premijer.

Ponovio je još jednom kako je Hrvatska susjedna, prijateljska zemlja, saveznica BiH.

- Želimo da se napravi iskorak, prije svega, u Federaciji BiH prema Hrvatima od strane Bošnjaka, a mi smo spremni učiniti sve da poboljšamo i međusobne odnose i ubrzamo put BiH u EU. Sada se treba fokusirati na dodatne razgovore i to u konstruktivnom, dobronamjernom duhu koji će eliminirati sve moguće eventualne nelogičnosti, a dati jamstva Hrvatima da će birati svoje legitimne predstavnike u Predsjedništvo i Dom naroda, objasnio je.

S Ursulom von der Leyen razgovarao je i oko Europskog fonda solidarnosti.

- Nakon što smo iznijeli argumentaciju koja je vezana za činjenice - prije svega jer je Hrvatska doživjela dva ogromna potresa u bliskom području u kratkom roku - ožujak i prosinac 2020., progresivnu štetu i sve to u kontekstu COVID-a 19 i s obzirom na dinamiku trošenja novca, tražili smo da se rok koji je bio lipanj 2022. pomakne i spoji s rokom trošenja sredstava za potres na Banovini, što je lipanj 2023. Predsjednica Komisije je razumjela situaciju, podržala nas i učinit će sve da se taj rok produži. Politička odluka je donesena, a sve ovo sada je tehnika. Mi s naše strane moramo ubrzati dinamiku obnove da se ta alokacija Europskog fonda solidarnosti iskoristi u cijelosti. Od danas je to još 16 mjeseci i to je dovoljno vremena da se ta sva sredstva konzumiraju, rekao je premijer Plenković.

Plenković o dvije godine mandata predsjednika Milanovića

Plenković je poraznom ocijenio dvogodišnjicu mandata predsjednika Republike Zorana Milanovića, optuživši ga za štetno i toksično ponašanje.

- U području vanjske politike - štetno, izolirano. U unutarnjoj politici - toksično, snižavanje političke kulture, komunikacija na razini verbalnog divljaštva. Doprinos boljitku bilo kojeg segmenta hrvatske države - nula, rekao je Plenković odgovarajući na pitanje novinara da ocijeni predsjednikov dvogodišnji mandat.

Komentirajući ono što je predsjednik Milanović danas u Požegi govorio potvrđuje njegovu analizu, da je tu riječ o političkoj kulturi na razini pijanaca u nekoj birtiji - nastavio je.

Optužio je Milanovića da je orkestrirao cijelu priču oko predstojnika njegova ureda Zvonimira Frke-Petešića kako bi naštetio njemu.

- Govorio je da je Zvonko počinio kazneno djelo, da je bandit i kaluđer. Hajde sokole, ako je to kazneno djelo - prijavi. Koje je kazneno djelo, koji propis i zakon prekršen? Nijedan propis Zvonko nije prekršio. Cijela ova priča je hajka i haranga orkestrirana isključivo od njega i njegovih jataka, to je cijela poanta. On nabacuje smeće u javni prostor ne bi li naštetio meni, naglasio je Plenković.

Istaknuo je da je Milanović danas trebao reći da je šef SDP-a Peđa Grbin "bandit, razbojnik, netko tko koristi naknade, a drugima docira, što je vrhunac licemjerstva".

Premijer je aludirao na to što je Grbin uzimao saborske naknade za odvojeni život iako živi sa suprugom u Zagrebu.

- Peđa Grbin se našao pametan da na aktualnom satu meni predbacuje Zvonka, a danas vidim i da je ova (Marijana) Puljak nešto lupetala u Saboru o tome. Poručujem joj neka se drži radionice za antisemite, za Bojana Ivoševića koji bi iščupao grkljan novinarki Slobodne Dalmacije. To je jedna velika prijevara birača, cijela ta ekipa - rekao je Plenković.

- Još jednom ponavljam, na hrvatskoj političkoj sceni imate one koji rade i ostvaruju rezultate i one koji opstruiraju, ne rade ništa i napunjeni su samo jednom političkom idejom - mržnjom prema HDZ-u pa makar i lagali i bili prevaranti i besramni licemjeri i to svi ovi koje sam nabrojio, rekao je Plenković, spomenuvši još i Arsena Bauka i Sinišu Hajdaša Dončića.

Pri tome premijer Plenković je nabrojio sva postignuća njegove vlade od spašavanja Agrokora, brodogradilišta, sređivanja javnih financija, izlaska iz postupka prekomjernih makroekonomskih neravnoteža i proračunskog manjka, borbe za očuvanje zdravlja i gospodarstva u pandemiji, uspješne prošlogodišnje turističke sezone, rasta BDP-a, kreditni rejting, do najnovijih mjera za pomoć građanima i gospodarstvu zbog globalnog rasta cijena energenata.

- Istodobno, donijeli smo 25 milijardi iz europskih fondova, to ne bi donio netko drugi i to nije sljedovanje i nije slučajno, rekao je Plenković, dodajući i da je riješio pitanje korištenje sredstava iz Europskog fonda solidarnosti za sanaciju potresa u Zagrebu.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!