Počinje li napokon brža sanacija posljedica katastrofalnih potresa?

Poznati su detalji izmjena Zakona o obnovi koji bi napokon trebao ubrzati obnovu nakon dvaju katastrofalnih potresa u Zagrebu i na Banovini. Najveći su problem, pokazalo se, neriješeni imovinskopravni odnosi, čije je raspetljavanje oduzimalo previše vremena i kočilo početak obnove.

Problematičnog "uskog grla" više ne bi trebalo biti jer Vlada obnovu želi učiniti bržom i jednostavnijom. Izmjene zakona u primjeni bi trebale biti potkraj listopada.

- Građani svih 5 županija, odnosno Grada Zagreba i 4 županije, neće morati participirati s 20 posto u konstrukcijskoj obnovi, rekao je Darko Horvat, ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine.

Među ostalim, uvode se europski pragovi javne nabave, pojednostavnjuje postupak legalizacije, građani će moći samostalno pokrenuti konstrukcijsku obnovu, a uvodi se i mogućnost kupnje zamjenskog stana.

Velika očekivanja od izmjena zakona ima i gospodin Dragan, od čijeg su poslovnog prostora ostali samo tragovi.

- Od države očekujem da nam da obnovu i da možemo doći do svog poslovnog prostora, kaže Dragan Podrić iz Petrinje.

Potres je promijenio život i gospođi Dušanki, koja već 9 mjeseci živi u kontejneru. Strepi od dolaska zime.

- Ako bude jača, ne znamo, stvarno. Jer to je jako tanka izolacija, kaže Dušanka Knežević iz Petrinje.

Ministar Medved zato poziva sve koji su u neodgovarajućim kontejnerima da se jave kako bi im se pronašao prikladan smještaj. Neki su ga, ističe, već dobili.

- Više je od 500 obnovljenih kuća na području Sisačko-moslavačke županije. To je 500 obitelji koje zimu dočekuju u ispravnoj obiteljskoj kući, rekao je Tomo Medved, načelnik Stožera civilne zaštite za otklanjanje posljedica potresa.

A dio očekivanja mogao bi ispuniti isplaćeni predujam za provedbu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

- Komponenta koja će također i od ovog predujma imati svoj određeni obujam, sukladno dinamici trošenja, je vezano za potres, kazao je Zdravko Marić, potpredsjednik Vlade i ministar financija.

Neriješeni imovinskopravni odnosi dosad su umnogome usporavali obnovu u Zagrebu, koju je komentirao predsjednik Milanović.

- Naprosto, ulazimo u crveno. Drugo, financijska situacija u Gradu Zagrebu, koliko čujem, nije dobra, i to ne zbog ove vlasti, nego zbog prethodne vlasti. I mislim da je bitno, dakle, financijski u Zagrebu da je bitno da i premijer tome posveti pažnju, rekao je Zoran Milanović, predsjednik Republike.

Premijer, pak, ističe da Vlada ulaže ne samo u Zagreb, nego i u cijelo područje pogođeno potresom.

- Ono što ja mogu reći je da smo mi danas donijeli odluku da Gradu Zagrebu damo beskamatni zajam od 150 milijuna kuna, dakle, pomoć u likvidnosti glavnom gradu Hrvatske s obzirom na obaveze, s obzirom na poteškoće. Sisačko-moslavačkoj županiji 180 milijuna kuna, rekao je premijer Andrej Plenković.

Ukupno, za sve županije pogođene potresima osigurano je 360 milijuna kuna beskamatnih pozajmica.

A uz novčane iznose i zakonske izmjene, nije izostalo ni novinarsko pitanje o tome ostaje li Damir Vanđelić na čelu Fonda za obnovu.

- Status i sudbina gospodina Vanđelića ovisi u ovom trenutku isključivo o gospodinu Vanđeliću, rekao je ministar Horvat.

Vanđelić, pak, izjavu ministra Horvata - nije želio komentirati.