Plenković: Hrvatska će imati znatne koristi od ulaska u šengenski prostor

28.12.2022.

Zadnja izmjena 13:29

Autor: HRT/IMS

Andrej Plenković

Andrej Plenković

Foto: Marko Prpic / PIXSELL

Za četiri dana Hrvatska ulazi u Schengen - najveće područje bez granica na svijetu. U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici održan je sastanak Međuresorne radne skupine za pristupanje šengenskom prostoru. 

Hrvatska je u potpunosti spremna za ulazak u schengenski prostor s početkom iduće godine, a on znači, istaknuo je premijer Andrej Plenković, brže i jeftinije kretanje roba i usluga, veću konkurentnost hrvatskog gospodarstva i imat će značajan utjecaj na prihode u turizmu.

Premijer Plenković rekao je da je interes građana i poduzetnika za Schengen velik.

- Svi oni koji su upućeni na komunikaciju, na promet, na kretanje, na mobilnost na trgovinu znaju kolike prednosti donosi članstvo u šengenskom prostoru, bilo da je riječ o gospodarstvenicima, poduzetnicima, turističkom sektoru, prijevoznicima. Svi razumiju da to znači sasvim novi režim na granicama, prolazak bez formalnosti, bez čekanja, bez troškova, rekao je Andrej Plenković, predsjednik Vlade.

- Hrvatska je turistička zemlja koja je pretežito autodestinacija, šengenski prostor znači brži i jednostavniji dolazak. Ja sam siguran da će se to osjetiti u noćenjima i dolascima, a onda i u prihodima u godinama pred nama, dodao je.

Članstvo Hrvatske u Schengenu i europodručju, naglasio je premijer, jako je dobra poruka i za EU.

- Ulazimo zreli, u desetoj godini članstva u EU-u, nakon temeljitih priprema u jednu i drugu integraciju i pokazujemo tu transformativnu snagu EU-a. Naš proces nije bio nimalo jednostavan. Zahtijevao je ispunjavanje niza kriterija. Od 281 preporuke i kriterija koje je Hrvatska 2016. dobila da ispuni u nastojanju da postane članica šengenskog prostora, njih čak 145 je vezan za kontrolu vanjske granice. 

- Slobodno kretanje za hrvatske građane ćemo potencirati, a praksa će pokazati koliko je to korisno. Jednostavnija putovanja, brže i jednostavnije kretanje roba i usluga, to znači i dodatna legitimacija i poticaj stranim ulagačima u Hrvatskoj, to znači veću konkurentnost hrvatskog gospodarstva, poručio je premijer.

- Želimo da se tijesnom i otvorenom policijskom suradnjom koja već sada postoji učine maksimalni napori na sprječavanju nezakonitih migracija, ali ne želimo da Hrvatsku i BiH dijeli ograda, zaključio je Plenković.

Plenković je rekao da će s 1. siječnja ukinuti 73 kopnena granična prijelaza te 12 graničnih prijelaza na moru.

Vrijeme će pokazati koliko schengen olakšava život građanima

Tek kroz vrijeme ćemo razumjeti najbolje koliko schengen olakšava život našim građanima, omogućuje bolju komunikaciju, lakši dolazak posjetitelja, turista i ulagača u Hrvatsku, dodao je te ustvrdio kako možemo biti ponosni ulazak u euro područje i schengenski prostor s početkom iduće godine, kao "dva strateška cilja dublje integracije u EU".

Hrvatska će biti 20. članica europodručja i 23. država članica EU koja je u schengenskom prostoru u kojem su još i Island Lihtenštajn, Norveška i Švicarska, a posljednje širenje schengena bilo je 2011. godine kada je ušao Lihtenštajn.

Božinović: Ulazak u schengen ne znači da će se time otvoriti prostor za nezakonite migracije i kriminal

Najveći dio aktivnosti vezanih uz šengenski prostor odradio je MUP, a potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović na sjednici je, uz ponos i zadovoljstvo zbog ulaska i ispunjavanja svih kriterija, istaknuo važnost policije koja "dobiva još jednu važnu ulogu zaštite schengenskog prostora, a time i jaču, vidljiviju i odgovorniju ulogu u doprinosu ukupnoj europskoj sigurnosti".

Danom ulaska ukida se provedba granične kontrole na granicama s Mađarskom i Slovenijom no to ne znači, naglasio je Božinović, da će se time otvoriti prostor za nezakonite migracije i prekogranični kriminalitet.

- Upravo suprotno. Na to području uz unutarnju granicu, ali i na čitavom državnom području Hrvatske provodit će se kompenzacijske mjere što u praksi znači da će sve policijske snage još aktivnije po dubini teritorija, još će se tješnje povezivati s policijama susjednih zemalja schengena, ali i trećih zemalja i još intenzivnije razmjenjivati sigurnosno bitne informacije, poručio je.

Ulaskom u schengen Hrvatskoj je povjerena zadaća nadzora najdulje kopnene granice schengena i kontrola europske sigurnosti, a mi smo dokazali da to znamo raditi, da smo to uspješno obavljali i da ćemo to i ubuduće činiti, naglasio je.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!