Ideja EK o "vojnom Schengenu", dva bi koridora prolazila kroz Hrvatsku

Planovi Europske komisije za uspostavu tzv. vojnog Schengena privukli su veliku pozornost u zemljama članicama. Kroz Hrvatsku bi trebala prolaziti dva koridora, a važnu ulogu imale bi luke u Rijeci i Pločama.

"Pješaštvo dobiva bitke, a logistika dobiva rat." Na tu izjavu čuvenog američkog generala Pershinga ovih se dana pozivaju i europski dužnosnici u pripremama za tzv. vojni Schengen.

- Ulaganje u infrastrukturu je ključno. Ako most ne može podnijeti tenk od 60 tona, imamo problem. Ako je pista prekratka za transportni zrakoplov, ne možemo dostaviti zalihe našim postrojbama, poručila je Kaja Kallas, visoka povjerenica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku.

Komisija želi da zemlje članice ojačaju mostove, prošire ceste, pojačaju pruge i poboljšaju svu ostalu infrastrukturu na ključnim pravcima za brzo prebacivanje vojske zemalja članica s jednog na drugi kraj kontinenta. Sve mora biti gotovo do 2030.

- Sredstva koja će se usmjeriti u vojnu mobilnost ojačat će naše gospodarstvo, zajedničko tržište i društvo. Svi ti projekti koji će se provoditi u sljedećih pet godina stvorit će stotine tisuća radnih mjesta, tvrdi Apostolos Tzitzikostas, europski povjerenik za održivi transport i turizam.

Četiri su glavna koridora, a dva bi, kako se doznaje u Ministarstvu obrane, prolazila kroz Hrvatsku. Jedan krak išao bi od Rijeke prema Budimpešti, a drugi od Ploča prema Osijeku i Mađarskoj. Komisija dugoročno želi da neki koridori sežu do Ukrajine kako bi joj se brže mogla slati pomoć. Važan dio planova Bruxellesa je i onaj administrativni.

- Vojni transport ne može i neće više zapinjati u papirologiji, naglasio je Tzitzikostas.

Svaka zemlja članica ima svoja pravila za prolazak vojnih snaga i čekanje na dozvole može trajati tjednima. Komisija želi to skratiti na najviše tri dana ili šest sati u izvanrednim prilikama.

- Vjerojatno ćemo u budućnosti češće vidjeti kretanje vojne opreme. Važno je kako će se to objasniti stanovnicima. Zašto je to važno, zašto se događa te da nema razloga za zabrinutost. Jer opremu treba testirati kako bismo mogli osigurati odvraćanje od napada u sadašnjem sigurnosnom okružju u Europi, rekao je Mihai Sebastian Chihaia, analitičar u Centru za europske politike.

Procjenjuje se da bi sve što je Komisija zamislila ovim planom stajalo oko 100 milijardi eura. Većinu tih sredstava morale bi uložiti države članice. Europska komisija u sljedećem višegodišnjem proračunu za transportnu je infrastrukturu predvidjela 17 milijardi eura.