Poziv Porezne uprave izazvao paniku kod naših radnika migranata

Oko 130 tisuća građana godišnje prijavi 6 do 7 milijardi kuna inozemnih primitaka. No prema procjeni Porezne uprave, obvezu prijave trebalo bi imati njih oko 200 tisuća - jer mnogi i ne znaju da to trebaju učiniti. Stoga pozivaju građane da dobrovoljno prijave inozemne primitke od 2016. Prednost je, kažu, i to što će, prema novom Zakonu, sada plaćati porez na dohodak po stopama koje su niže nego prethodnih godina.

Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju i otvaranjem tržišta rada počinje masovno iseljavanje Hrvata na zapad. Slavonke koje smo snimili 2015. u Njemačkoj su radile kao njegovateljice.

- Što ćemo, moramo. Kad nemamo u Đakovu tvornica, sve je to propalo, rekla je Ivana Pranjić iz Đakova.

A upravo su njegovateljice najviše na udaru naših poreznika. Pogotovo one koje rade u Austriji i zarađuju do 11 tisuća eura, što je neoporezivi dio austrijskog osobnog dohotka. 

- Njima se kompletna zarada pretvori u hrvatske kune, i naprave porez po hrvatskom zakonu. Evo, sad me jedna gospođa zvala, njoj je za pet godina bilo 48 tisuća kuna, kaže Franjo Lazar, predsjednik Hrvatskog sindikata radnika migranata.

U sličnom su se problemu našli i brojni naši iseljenici koji su odjavili prebivalište u Hrvatskoj, ali nisu promijenili porezni status. 

- Prvo su se trebali odjaviti na MUP-u, s tom odjavom trebali su se odjaviti na Poreznoj upravi, eventualno se prijaviti ili odjaviti na Zavodu za zapošljavanje, i kad se zaposle u drugoj zemlji, institucije se konzultiraju posredno ili neposredno s našima, kaže odvjetnik Željko Kaselj.

"Na kraj pameti mi nije bilo da bi se to meni moglo dogoditi"

Ali Dušan Brodar je, tvrdi, odjavio poreznu rezidentnost u Hrvatskoj te se prijavio u Austriji, gdje radi od 1993. No nedavno je primio rješenje o dugu od 160 tisuća kuna.

- Na kraj pameti mi nije bilo da bi se to meni moglo dogoditi, koji sam se raspitao i odjavljen sam u Republici Hrvatskoj i sve to. Počeli su mi govoriti zakone, ovo, ono, i stvarno, oni su napravili zakone da se ja ne mogu iz toga izvući, kaže Dušan Brodar iz Graza.

Smatra da to nije pošteno - jer je porez platio u Austriji, a sada mu Hrvatska želi naplatiti dodatni porez. U sindikatu tvrde - takvih je primjera mnogo, a poziv Porezne uprave da prijave inozemni dohodak izazvao je paniku kod naših radnika migranata.

- Ovaj sam tjedan primio 800 poziva iz cijele Europe. Ljudi kažu - odlazimo, mi dižemo cijele obitelj, ne možemo više, kaže Lazar.

Hrvatskim migrantima pomažu slovenski kolege koji tvrde da su uspjeli na sudu takvo oporezivanje u velikoj mjeri osporiti.

- Na početku je bilo mnogo problema, no kako smo ih sve više rješavali te postavljali konkretne zahtjeve, tako smo i dobivali sudske sporove. Nažalost, vlada nas poprilično ignorira, kaže Mario Fekonja iz Sindikata radnika migranata Slovenije.

Što se hrvatskog sindikata tiče, pregovori su s Ministarstvom financija u tijeku. Zaključuju - porez ne žele izbjeći, no traže da bude realan.

Ravnatelj Porezne: Postupak po službenoj dužnosti predviđa i prekršajne kazne

U Poreznoj upravi objašnjavaju da nije riječ o dvostrukom oporezivanju, nego o plaćanju razlike poreza na dohodak do iznosa porezne obveze koju bi trebao platiti svaki rezident Republike Hrvatske bez obzira na to gdje radi. Razgovarali smo s ravnateljem Porezne uprave Božidarom Kutlešom.

Što vas je potaknulo da baš ove godine pozovete sve one koji imaju inozemna primanja da ih prijave?

S obzirom na to da se ova situacija s inozemnim primicima odnosi već na dugi niz godina, shvatili smo da postoji određeni broj rezidenata koji prima inozemne primitke, no iste nisu prijavili kako to zakon zahtjeva, upravo zbog toga smo već 2020. donijeli Opći porezni zakon koji omogućava dobrovoljnu prijavu ovakvih primitaka bez pokretanja prekršajnog postupka i bez obračunavanja kamata na iste.

Na koga se sve to odnosi?

Odnosi se na rezidente RH koji su ostvarili inozemne primitke iz drugih zemalja. Što to znači rezidentnost... Svi oni koji imaju prebivalište, boravište u RH u porezne svrhe smatraju se rezidentima RH, s tim da je osim prebivališta i boravišta bitno i težište životnih interesa, tako da će rezidenti biti i oni koji su, na primjer, odjavili svoje prebivalište u MUP-u, ali i dalje imaju težište svojih interesa u RH. Svaki pojedini slučaj rezidentnosti potrebno je posebno obraditi i utvrditi polaže li RH uopće pravo na oporezivanje takvih građana.

Kakve će biti sankcije za one koji se ne prijave?

U principu, za one koji se ne prijave provest će se postupak po službenoj dužnosti koji predviđa i prekršajne sankcije, odnosno prekršajne kazne. Taj postupak će se utvrđivati za svaku od godina kada se nije prijavio inozemni dohodak, nema specijalnih sankcija osim što će se provesti postupak po službenoj dužnosti, a prekršajni postupak ide zbog kašnjenja u prijavi po svakoj od godina inozemnog dohotka.