Tko će raditi u domovima za starije?

Trenutačno se u Hrvatskoj ulaže oko 160 milijuna eura u izgradnju i opremanje 18 centara za starije osobe koji bi se trebali otvoriti iduće godine. I dok će se kapaciteti zasigurno brzo popuniti, upitno je hoće li u njima imati tko raditi. 

Naime, nedostaje medicinskih sestara, njegovateljica i ostalog osoblja. Velika prepreka u zapošljavanju stranaca - nepoznavanje je hrvatskog jezika, pa iz Udruge poslodavaca predlažu dodatna rješenja kako bi se barem malo ublažio problem nedostatka osoblja u domovima za starije.

U domovima za starije osobe već danas nedostaje oko 2000 djelatnika. Problem je to za koji ravnatelji teško sami mogu naći rješenje. U situaciji kada je medicinskih sestara sve manje, trebalo bi povećati barem broj njegovateljica.

- Smatramo da treba jednostavno uvesti jedan novi oblik strukovnog obrazovanja, trogodišnje školovanje njegovateljica, koje su de facto jednim dijelom i nosioci posla na način njege starijih osoba, kaže Pavo Ćorluka, dopredsjednik HUP - Koordinacije socijalne skrbi.

Naime, problem sa stranom radnom snagom slabo je ili nikakvo poznavanje hrvatskog jezika. Stručnjaci kažu, strani radnici neizbježno su, ali ne i jedino rješenje.

- Prije toga bi, naravno, trebalo poboljšati uvjete onima koji su trenutno zaposleni u dugotrajnoj skrbi odnosno domaćim radnicima. Trenutne zaposlene jako opterećuje manjak radne snage i otežava im uvjete rada i ponajprije bi im pomoglo to da se povećaju njihove plaće i misle da bi to bio način na koji bi se privuklo nove zaposlene, kaže dr. sc. Marijana Bađun iz Instituta za javne financije.

U idućoj godini trebalo bi biti gotovo još 18 novih centara za starije osobe, financiranih iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, ali i državnog proračuna. U novim domovima bit će 1800 novih mjesta, no pitanje je tko će u njima raditi.

- Mi smo kao resorno Ministarstvo u skladu sa svim dobrim primjerima pozitivne prakse, ali i temeljem Zakona o strancima omogućili zapošljavanje stranih osoba, a putem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje svim stranim radnicima osiguravamo i učenje hrvatskog jezika, kaže Margareta Mađerić, državna tajnica u Ministarstvu rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.

Europska komisija predviđa da će se do 2070. godine u Europskoj uniji broj stanovnika smanjiti za 22 posto, a životni vijek produljiti za šest godina. A to će povećati pritisak i na zdravstveni sustav te sustav socijalne skrbi.

- Treba već sad početi razmišljati, već smo i trebali početi razmišljati kako osigurati dovoljan broj kompetentnog osoblja, tko će brinuti za naše starije, imamo i situaciju da je neravnomjerna raspodjela kvalitete sustava socijalne skrbi po našim regijama, kaže Irena Weber, direktorica Hrvatske udruge poslodavaca. 

Poslodavci predlažu i uvođenje vaučera kojima bi se izjednačila cijena privatnih i državnih domova, ali i uvođenje poreznih olakšica za one koji roditeljima plaćaju smještaj u domu.