Projekt Atena - predstavljeni rezultati analize točnosti medijskih napisa

Institut za istraživanje hibridnih sukoba predstavio je rezultate projekta ATENA - Analiza točnosti medijskih napisa i informacija, nastalih u hrvatskom informacijskom prostoru, ali i u medijima Srbije, Crne Gore i BiH koje ubacuju u hrvatski informacijski prostor da bi utjecale na javno mnijenje.

Projekt je počeo s realizacijom u rujnu 2024. u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Usmjeren je na razotkrivanje dezinformacija iz područja obrane i vojnih sposobnosti, obavještajnih operacija, terorizma, diplomacije i međunarodnih odnosa te kibersigurnosti.

U digitalnom, ali i javnom prostoru sve je više namjerno plasiranih dezinformacija, koje svojim sadržajem mogu utjecati na društvene procese - poručuju stručnjaci.

Objavljeno je 127 analiza i provjera vjerodostojnosti informacija, a provjerena je točnost 205 tvrdnji relevantnih za hrvatsku javnost, rekao je u ponedjeljak na predstavljanju u Zagrebu voditelj projekta ATENA i prorektor Sveučilišta obrane i sigurnosti "Dr. Franjo Tuđman" Gordan Akrap.

Od ukupno 127 objava, 83 su bile klasične provjere točnosti informacija, 36 analitički članci, dok su u dva slučaja provjeravani isključivo izvori informacija.

U radu projekta sudjelovalo je 18 stručnjaka različitih profila, uz četiri projektna partnera, među kojima su i dvije medijske kuće, rečeno je na predstavljanju rezultata.

Cilj jačanje otpornosti hrvatskog informacijskog prostora, poseban naglasak na utvrđivanju uzroka dezinformacija

Prorektor Sveučilišta obrane i sigurnosti "Dr. Franjo Tuđman" Akrap istaknuo je kako je cilj projekta jačanje otpornosti hrvatskog informacijskog prostora kroz neovisnu i metodološki utemeljenu provjeru činjenica koje se pojavljuju u javnosti.

- Mi ne osuđujemo i ne presuđujemo, nego provjeravamo činjenice i iznosimo rezultate provjera, rekao je Akrap.

Projekt ATENA, naglasio je Akrap, ne daje agregirane ocjene medijskog prostora, nego provodi provjeru pojedinačnih tvrdnji, zbog čega u rezultatima ne objavljuju zbirne podatke o broju netočnih navoda.

Prema podatcima iz projekta, u provjerama su korištene 1243 poveznice, dokumenta, citata i drugih dokaza, što u prosjeku iznosi gotovo šest izvora po provjeri. Prosječno vrijeme od pojave informacije u medijima do objave njezine provjere iznosilo je 16,7 dana, a na jednoj analizi sudjelovalo je u prosjeku 1,5 provjeravatelja.

Akrap je dodao je da je poseban naglasak stavljen na utvrđivanje uzroka dezinformacija.

Važno je istaknuti da se ne radi samo o informacijama koje nastaju u hrvatskom informacijskom prostoru, nego i u informacijskim prostorima Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine, koje se potom različitim komunikacijskim kanalima pokušavaju ubaciti u hrvatski informacijski prostor i utjecati na donošenje odluka, pojasnio je.

Projekt se oslanja na razvoj analitičke matrice i metodologije detekcije dezinformacija, u koje su integrirani alati umjetne inteligencije. Obuhvaća praćenje sadržaja s internetskih portala, društvenih mreža, tiskanih izdanja te radijskih i televizijskih programa iz više zemalja u hrvatskom okruženju, rečeno je.

Na predstavljanju dosadašnjih rezultata sudjelovali su i članovi analitičkog tima Miran Čoklo, Roman Domović, Ivan Balabanić te umirovljeni kapetan bojnog broda Ivica Mandić, a telefonski se uključio i ukrajinski brigadir Viacheslav Semesenko.

Na pitanje novinara jednog portala zašto projekt 'ne provjerava' informacije iz hrvatskih državnih institucija, Akrap je rekao da se, prema međunarodnim pravilima fact-checkinga kojih se projekt ATENA drži, provjeravatelji ne uključuju u slučajevima kada se već vodi javna rasprava o nekoj temi i kada mediji i institucije međusobno komuniciraju u javnom prostoru.

Projekt ATENA pokrenut je 23. rujna 2024. odlukom Agencije za elektroničke medije u sklopu mjere Nacionalnog plana oporavka i otpornosti "Uspostava sustava provjere medijskih činjenica", a u cijelosti ga financira Europska unija - Next Generation EU.