S kakvim se problemima susreću ravnatelji srednjih škola?

Zašto se na natječaj za mjesto ravnatelja škole prije javljalo 5 ili 6 kandidata, a danas samo jedan. Je li razlog radno-nesigurna budućnost? U slučaju da nakon dva mandata nisu izabrani, završe uglavnom na Zavodu za zapošljavanje, jer im nitko ne jamči radno mjesto u sustavu. Zašto nisu baš omiljeni u društvu i s kakvim se još problemima susreću ravnatelji srednjih škola koji su se ovoga tjedna susreli na još jednom stručnom skupu?

Profesor fizike iz Vinkovaca s 35 godina postao je ravnatelj škole koja je ponovno proglašena najboljom strukovnom školom u Hrvatskoj. 

- Kandidirao bih se opet, a isto tako, kroz jedan mandat sigurno ne možemo završiti projekte koje smo započeli, kaže Domagoj Bujadinović, ravnatelj Srednje strukovne škole, Vinkovci.

No, status najbolje škole nije jamstvo da će ostati u sustavu. Istječe mu drugi mandat pa slijedi neizvjesnost.

- To je nešto što bi trebalo razmotriti. Stava sam da mi trebamo ostati u sustavu i ne treba nas odbijati, kaže Domagoj.

- Sve više mladih ravnatelja ne želi otići u treći mandat. Ovaj posao nije kao nekada direktori škole, ovo je nešto sasvim drugačije s pravima roditelja, s pravima lokalne zajednice gdje su članovi često politički izabrani, govori Zlatko Stić, ravnatelj Prirodoslovne škole Vladimira Preloga, Zagreb.

- I onog dana kada ne budemo izabrani i kada se ne odlučimo kandidirati da ostanemo u sustavu. To ne mora biti ista škola, ali svakako da imamo jednu sigurnost koju svi drugi imaju osim ravnatelja, govori Ankica Kovač, ravnateljica V.gimnazija "Vladimir Nazor", Split.

Licenciranje i profesionalizacija ravnateljskog posla

Licenciranje i profesionalizacija ravnateljskog posla - odgađa se već desetljećima.

- Licenciranje ravnatelja je, izgleda, političko pitanje jer od 2005. godine mi pokušavamo, napravili smo dokument koji je fantastično ocijenjen, ali je završio u ladici, kaže Suzana Hitrec, ravnateljica Upravne škole, Zagreb.

- Treba ponovno razgovarati o licenciranju ravnatelja da mogu što uspješnije upravljati svojom školom, smatra Vesna Bedeković, saborska zastupnica HDZ-a.

Brojne zapreke

A na tom putu upravljanja brojne su zapreke, posebno, žele li upisati učenike za novo zanimanje kojeg nedostaje na tržištu rada.

- To je složen posao jer su institucije spore. To bi trebalo ići brže - gospodarstvo kaže mi bismo trebali to, škola mora dati brzi odgovor, što znači da mora imati potporu županije i ministarstva da se u što kraćem vremenu realizira, ističe Stipe Ivšić, ravnatelj Srednja strukovna škola Ban Josip Jelačić, Sinj.

Poslali su i prijedloge da se promijeni Pravilnik o kriterijima za izricanje pedagoških mjera, no završili su u nekoj ladici.

- Od 2015. godine do sada nema pomaka i to u dijelu gdje roditelji neograničen broj puta mogu opravdati tijekom školske godine izostanke do 3 dana, kaže Suzana Hitrec, ravnateljica Upravne škole, Zagreb.

I onda se čudimo milijunskim izostancima. I kad se sve zbroji i oduzme - onaj koji je s 28 godina ravnateljskog staža upravo otišao u mirovinu - poručuje:

- Nemojte puno očekivati od institucija, puno više ćete dobiti od kolega i kolegica, udruga, jer institucije su često predaleko, rekao je Drago Bagić, bivši ravnatelj u mirovini.

I sami su svjesni, kažu, da nismo svi isti. Neki bježe od problema, neki nemaju dobrih ideja pa sve prebace na suradnike, izbjegavaju kolege u zbornici, ali baš zato žele da kvaliteta rada bude najvažniji kriterij za odabir onih koji upravljaju našim školama.