Školstvo u 2024. - godina izazova, promjena i tragedije

28.12.2024.

19:46

Autor: Sunčica Findak/D.M./Dnevnik/HRT

Kraj je polugodišta, nažalost - završio na najgori mogući način. Ubojstvom učenika, nekoliko ozlijeđenih učenika i ozlijeđenom učiteljicom. Da nije bilo tog stravičnog zločina osvrt na školstvo u ovoj godini bio bi sasvim drugačiji. Rekli bismo da je bilo malo novoga - stari problemi sa kroničnim nedostatkom stručnih kadrova, ali i porast problema s mentalnim zdravljem učenika. 

U ponedjeljak stručno povjerenstvo nastavlja tražiti najprimjerenije rješenje za sigurnost u našim školama. Samo neka se požure. Zbog strašnog zločina upaljeni su svi alarmi da osim ploče na pročeljima škola - mjesto nulte tolerancije na nasilje one to doista i postanu. 

Je li se tragedija mogla spriječiti? 


Žalost, tuga, bol i svijeće ispred Osnovne škole Prečko, nedavni mirni mimohod za sigurne škole na kojem su se okupile tisuće ljudi, briga za sve koji su doživjeli traumu - sve nam je to u mislima ovih blagdana kao i pitanje - je li se tragedija mogla spriječiti? 

U nadi da se nikad više neće ponoviti te da djeca i učitelji u školu neće ići s nelagodom i strahom, očekujemo da će se naći najbolje rješenje za njihovu sigurnost. I taj zločin jedino je što ćemo svi zapamtiti iz ove školske godine jer sve ostalo što se događalo čini se nevažnim. 

Manjak stručnog kadra je kronični problem


Školstvo se i dalje suočava s ozbiljnim nedostatkom stručnog kadra, od osnovnih škola do obrtničkih zanimanja.


- Početak školske godine obilježio je isti problem – nedostatak stručnih učitelja i birokratske procedure koje nas koče umjesto da pomažu, izjavila je Ljiljana Klinger, ravnateljica OŠ Matije Gupca.


U obrtničkim školama situacija je jednako teška.


- Za instalatere grijanja i klimatizaciju imamo velik interes, ali nedostaje nam prostora i kadra. Upisujemo samo jedan razred od 20 učenika, iako imamo više od 200 prijava, rekao je Anto Vidović, ravnatelj Obrtničke i industrijske graditeljske škole u Zagrebu.


Eksperimentalna cjelodnevna škola


Cjelodnevna škola, koja se eksperimentalno provodi drugu godinu, donosi promjene i izazove.


- Duže smo u školi, napornije je, ali imamo bolje uvjete i više sredstava za rad, rekla je učiteljica Ljiljana Opančar iz OŠ Augusta Šenoe u Osijeku.


Učenici također vide prednosti. Napišemo zadaću u školi i ne moramo učiti doma. Više sam s prijateljima, kaže Karlo, učenik sedmog razreda.


Državna matura

U ispitima državne mature uvedene su nove mjere za sankcioniranje posjedovanja mobitela.

Umjesto poništavanja svih ispita, bit će poništen samo ispit koji pristupnik piše. Ali i dalje će biti poništen u slučaju zamjene identiteta ili zamjene ispita koji pristupnici pišu, objasnio je Vinko Filipović, ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja.

Porast mentalnih poteškoća kod adolescenata


Podaci o mentalnom zdravlju adolescenata u Hrvatskoj i dalje su zabrinjavajući. Čak 18 % srednjoškolaca samoozljeđuje se, a simptomi suicidalnosti postaju sve učestaliji, upozorila je izv. prof. Miranda Novak s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Zagrebu.


U ovoj godini učitelji su dobili novog "kolegu" – učitelja robota. Osnovni model robota učitelja u razredu stoji 10 tisuća eura. Teško da se i njih može ocjenjivati, ali dobro bi došli kao pomoć dok ravnatelji čekaju stručnu zamjenu u školama.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!

Od istog autora