Najstrože dvotjedne mjere u Primorsko-goranskoj županiji

Riječane čekaju najstrože dvotjedne mjere u borbi s korona virusom, koji se u trećem valu širi Hrvatskom. O tome su u "U mreži Prvog" govorili pomoćnica ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Marija Bubaš, načelnik Stožera civilne zaštite Primorsko-goranske županije Mladen Ščulac, te doktor Goran Tešović, pročelnik Zavoda za infektivne bolesti djece pri Klinici za infektivne bolesti. "Dr .Fran Mihaljević". 

- U našoj županiji su zatvorene trgovine odjećom i obućom, zabranjena su javni događaji i okupljanja, ograničili smo radno vrijeme trgovina do 19 sati, dolazak u domove za starije je moguć uz PCR ili antigenske testove, rekao je Šćulac. 

Riječka bolnica dnevno ima, dodao je, od 180 do 200 oboljelih. Opatijska talasoterapija je navedena kao sekundarni centar gdje borave 22 osobe. Objasnio je da ondje smještaju osobe koje su pri kraju izlječenja. Gledajući statistiku, rekao je da u njihovoj županiji prevladava britanski soj COVID-19, a zaraženo je oko 55% radne populacije. 

Tešović je rekao da u ovom trenutku imaju više hospitalizirane djece no što su imali ikada od početka pandemije. 

- Broj bolesnika je nešto veći. Prvi put imamo bolesnike koji su tijekom primarnog morbiditeta razvili tešku upalu pluća i koji su zahtijevali ventilacijsku potporu, dodao je. 

Rekao je da oko 40% djece uopće ne razvije nikakve kliničke simptome, pa ne možemo znati koliko točno osoba ima zaraženih u pedijatrijskoj populaciji. 

- Teško je reći koliko imamo zapravo zaražene djece, prema broju hospitaliziranih zaključujemo da ih je nešto više nego ranije, što ne čudi s obzirom na to da je soj koji trenutno dominira u Hrvatskoj zarazniji, dodao je. 

Bubaš misli da nema potrebe čekati da završi druga faza cijepljenja koja završava kroz 10-ak dana, te da se može krenuti s trećom koja obuhvaća radno-aktivnu populaciju među kojima raste broj oboljelih. Objasnila je kako će se krenuti s cijepljenjem turističkih djelatnika, prioriteti će biti dogovoreni. Rekla je da dolaze sve vrste cjepiva. 

Osvrnula se na cijepljenje prosvjetnih radnika i kada bi mogli doći na red. Vjeruje da stiže dovoljno doza i da ne treba čekati da se cijepi jedna populacija kako bi se krenulo na drugu, treba paralelno organizirati cijepljenje u bitnim županijama i djelatnostima. 

- Nema potrebe raditi priorizaciju, cjepiva treba trošiti, dodala je. 

Šćulac je govorio o interesu građana za cijepljenje, naglasio je da je samo 15 osoba odbilo cijepljenje AstraZenecom, što znači da su građani zainteresirani. Prilikom zadnjeg cijepljenja, dodao je, pristupilo je 99% građana. 

Što se tiče cijepljenja djece u dobi 12-15 godina, Tešović je rekao da je to identično cjepivo, samo što nisu bile provedene studije na mlađima od 16 ili 18 godina, a sada je to učinjeno. Prema rezultatima istraživanja, dodao je, nema razloga da se ne bi mogli cijepiti mlađi od 16 ili 18 godina. Smatra da bi cijepljenje školske djece i adolescenata imalo utjecaja na dinamiku pandemije u populaciji. 

Bubaš je komentirala okupljanja mladih i zabave u subotu u Zagrebu na više mjesta. Rekla je da mladi trebaju okupljanja, ali nisu samo takva okupljanja razlog širenja zaraze, ima ih po svuda, ne samo u Zagrebu. 

- Kada se ne pridržavamo niti jedne mejre, naravno da se zaraza širi. Te mikrolokacije su rasadnici virusa koji nosimo na radno mjestu gdje širimo dalje zarazu, rekla je. 

Većina županija danas ima on line nastavu, Bubaš kaže da su u učionici propisane mjere kojih se djeca pridržavaju, ali kada izađu van i na putu kući ih se ne pridržavaju i to je način gdje virus cirkulira. 

- Ako se ovo ljeto krene s cijepljenjem mladih od 12 do 15 godina, sljedeću školsku godinu će djeca biti u školskim klupama, a to je ono što im treba, rekla je. 

Šćulac je rekao da imaju teške i stroge mjere, razumije građane, ali zbog velikog broja zaraženih jedino im preostaje usporiti kretanje građana. 

- Prioritete treba odabrati, oni nisu lagani (...) Pravedne odluke koja može usporiti bolest nema, naglasio je. 

Tešović je govorio post COVID teškoćama kod djece, kod njih je to, rekao je, manje izraženo nego kod starijih.