Saborska oporba: Loši rezultati povlačenja EU novca

 I prije početka rasprave o Izvješću o korištenju EU fondova i programa pomoći od 1. siječnja do 30. lipnja 2021. zastupnici su upozoravali na loše rezultate povlačenja novca iz EU fondova.

Saborska zastupnica GLAS-a Anka Mrak Taritaš ustvrdila je da je Hrvatska pri dnu po isplaćeni iznosima.

- Ako želimo prihvatiti priključak s drugim zemljama EU, ne možemo uvijek po svemu biti među najslabijima, rekla je Mrak Taritaš.

Smatra kako je izvještaj pisan teško razumljivim birokratskim meta jezikom i da se iz njega ne vidi koji su to projekti koje financiramo, kako su poboljšani životi građana, kako su nas približili onima uspješnijim do nas i sl.

Mrak Taritaš navela je i da je postupak dodjele bespovratnih sredstava izrazito kompliciran i dugotrajan te je za mnoge prijavitelje vrlo zahtjevan i često sa neizvjesnim ishodom. Stoga, drži, cilj bi trebao biti da proces bude jednostavniji za one koji se prijavljuju te se unaprijed spriječe moguće pogreške. Navevši kako je trenutno isplaćeno 63 posto sredstava iz fondova EU.

Branko Grčić (Klub SDP-a) upitao se zašto je za informacijske tehnologije iskorišteno samo 13 posto sredstava te samo 48 posto za istraživanje i razvoj.

- To su ključne kvalitativne komponente za budući rast Hrvatske. To svi govore a u tom segmentu je najmanje iskorišteno, poručio je.

Grčić je kazao i da ih zabrinjava stanje sa operativnim programima jer još nemamo naznaka da će ih potvrditi Europska komisija. To je problem jer se ne mogu početi ugovarati projekti iz nove financijske perspektive dok se operativni programi ne potvrde i dok se ne potpiše partnerski sporazum, dodao je.

Problem "najbržeg prsta"

Govoreći o načinima dodjele sredstava iz EU fondova Ivana Kekin (Klub zeleno-lijevog bloka) upozorila je na problem kod trajno otvorenih natječaja tzv. najbrži prst, koji je i najčešći.

- Natječaj se otvori, prijave se skupljaju ali se ne evaluiraju. Nego se doslovno traži zadovoljenje minimuma bodovnog praga te se slaže rang lista na temelju brzine prijave. Natječaj se zatvara kada se sva sredstva dodijele što obično bude unutar prve polovine prve minute od otvaranja natječaja. To je brže nego što su otišle karte za koncert Bruce Springsteena na novoj europskoj turneji, kaže Kekin.

Da problem "najbržeg prsta" nije riješen upozorila je i Marija Selak Raspudić (Klub Mosta) upitala je zašto se i nakon toliko godina raspravlja o radu na novoj metodologiji a još uvijek nemamo jasno naznačene kriterije i smjernice koje će omogućiti da se evaluiraju svi dospjeli projekti te se izbjegnu potencijalne manipulacije s najbržim prstom.

Upozorivši na različite malverzacije oko korištenja sredstava europskih fondova, upitala je koliko je ljudi u našoj zemlji 'osuđeno za subvencijske prevare' te postoji li itko tko kazneno odgovara za takve propuste koje rezultiraju korekcijama.

Selak Raspudić rekla je i kako u izvješću ne vidi opravdanost toga da nemamo konkretno navedene primjere osobe , tvrtke i sve one koji su odgovorni za prevare u korištenju sredstava EU fondova.

Pavić: Europski fondovi su Hrvatsku promijenili na bolje

Za razliku od oporbe Marko Pavić (Klub HDZ-a) istaknuo je da su europski fondovi učinili Hrvatsku boljim mjestom za život, ojačali naše institucije, podigli standard života, a ulazak u eurozonu će biti dodatni zamašnjak jače integracije.

Naveo je da je sredstvima iz EU fondova poboljšana kvaliteta života jer su njima npr. izgrađeno 500 vrtića, uređeni objedinjeni hitni prijemi te kupljena mnoga oprema za bolnice, nikad veća ulaganja u otoke, ulaganja u potpomognuta područja, projekt Slavonija, Baranja i Srijem a "trajni spomenik ove omotnice bit će Pelješki most". 

Nekoliko saborskih klubova zatražilo je stanku upozorivši na situaciju u Središnjoj agenciji za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU (SAFU), na loše rezultate povlačenja sredstava EU fondova, kao i na veliki broj nezaposlenih u Hrvatskoj.

Nikola Grmoja (Most) upozorio je da se u SAFU zapošljavaju ljudi na namještenim natječajima i oni koji nisu nikad radili s europskim fondovima. Naveo je da su u SAFU-u zaposleni ljudi koji su u testovima na pitanje kako se u wordu podebljava tekst stavili ikonicu za kurziv a ne za bold.

- Ljudi koji uopće nisu znali odgovoriti na pitanje koji je djelokrug rada SAFU. I takvi će kontrolirati natječaje i veliku omotnicu, kazao je.

Upitao je ministricu regionalnoga razvoja i fondova EU Natašu Tramišak je li svjesna što se događa u SAFU-u i koga se tamo zapošljava te hoće li ljudi s takvim znanjima moći provesti posao koji je toliko važan Hrvatskoj.

Katarina Peović (Klub HSS i RF) navela je kako bi EU fondovi trebali služiti za koheziju i konvergenciju te upozorila da se to ne događa jer "živimo u Europi dvije brzine" u kojoj, kaže, Hrvatska zaostaje po svim mogućim pokazateljima.

Navela je i da deficit robne razmjene s EU iznosi oko 60 milijardi kuna, a 2020. je bio više od 64 milijarde kuna.

Peović je izrazila nezadovoljstvo ponovnim vraćanjem, kako je ocijenila, kontroverznog programa ulaganja u zajednicu gdje će se Crkvi ponovno iz proračuna omogućiti milijarde kuna. Podsjetila je da se u prethodnom programu, od 58 milijuna kuna, 53 milijuna dalo župama u netransparentnom natječaju.

To je izazvalo replike Suverenista Marijana Pavličeka i nezavisnog Hrvoja Zekanovića koji su upozorili da Peović vrijeđa Katoličku crkvu, a ne vidi kada se kroz Caritas pomažu potrebitima.

- Ovdje se radi o isključivosti i mržnji, smatra Zekanović.

Zurovec: Nije sasvim poznato koliko je EU novca vraćeno neiskorišteno

Istaknuvši korisnost europskih fondova za Hrvatsku, Marko Pavić (Klub HDZ) rekao je kako 25 milijardi eura za buduće razdoblje nisu "pali s neba" već je za to zaslužna vlada premijera Andreja Plenkovića. Podsjetio je i da je jučer u Zagrebu potpredsjednik Europske komisije za gospodarstvo u interesu građana Valdis Dombrovskisi rekao da je Hrvatska jedna od najboljih zemalja po korištenju sredstava iz nacionalnog programa za oporavak i otpornost te da se za dva tjedna može očekivati 700 milijuna eura isplate u hrvatski proračun.

Podsjetivši na pozitivne ekonomske i gospodarske podatke, Pavić je rekao i da su europski fondovi bili ključ za takve rezultate.

Za razliku od Pavića Dario Zurovec (Klub Fokusa i nezavisnih zastupnika) smatra da će i slijedeće razdoblje korištenja EU fondova, kao i prošlo, biti velika propuštena šansa.

- Nažalost, puno projekata nismo realizirali. Tu su možda došli novci, a dosta smo toga vraćali i natrag, kazao je. Dodao je i kako podaci o tome koliko smo novaca morali vratiti nisu i najbolje transparentni.

Zurovec je upozorio i da je Hrvatska dobila novac kako bi se pomoglo ljudima da obnove domove nakon potresa u Sisku, Petrinji, Glini i drugdje, a da je situacija sada takva da se na kuće koje su dobile crvenu naljepnicu stavljaju žute jer, kako smatra, nedostaje radnika i sposobnosti u administraciji.

- Vjerojatno ćemo ljude vraćati natrag u već oštećene objekte. A to je ono što je najveća sramota, rekao je.

Marin Lerotić (Klub IDS) naveo je da je iz prošle financijske omotnice u Hrvatsku povučeno samo 65 posto sredstava. Uz to, upozorio je i da je Hrvatska možda jedina zemlja koja je od Fonda solidarnosti tražila produljenje roka za korištenje sredstava pri čemu je do sada utrošeno samo četiri posto od 750 milijuna eura koji su na raspolaganju.

Marina Opačak Bilić (Klub Socijaldemokrati) upozorila je na katastrofalne posljedice tuče u Zagorju. Smatra da su se velike materijalne štete mogle spriječiti da nije zakazao sustav odlučivanja, a današnji posjet ministrice poljoprivrede Marije Vučković tom području, kaže, neće utješiti ljude.

- Izvješće o korištenju europskih fondova je detaljno i opširno, zato se spominju dva ključna podatka. Prvi dolazi iz Ministarstva financija i pokazuje da smo u konačnom zbroju ipak profitirali od članstva u EU. Od pristupanja pa do kraja lipnja prošle godine u europski smo proračun uplatili manje od 30 milijardi kuna, a iz istog tog proračuna u istom razdoblju dobili smo više nego dvostruko, blizu 70 milijardi kuna, izvijestila je za Studio 4 Tatjana Munižaba uoči početka sjednice.

Dodala je kako drugi podatak govori o predmetnom izvješću o kojem će se danas u sabornici raspravljati, a ono pokazuje da smo u ugovaranju europskog novca iz fondova i dalje savršeni, ali u korištenju tog novca polovični. Iako smo od 1. siječnja prošle godine do 30.lipnja iste preskočili, po kriteriju dodjeljivanja europskog novca, čak 8 članica EU, manje od polovice tog novca sjelo je na račun Hrvatske. Oporba će opet ponavljati kako smo mogli više i bolje, a HDZ će uzvraćati brojkama i podacima iz razdoblja kada je Hrvatsku vodila SDP-ova Vlada. Kada to završi, završit će i ovotjedno zasjedanje Hrvatskog sabora. Danas nema glasanja.