Oporba: Zakon o posredovanju nekretninama još ne rješava ključna pitanja

25.03.2026.

Zadnja izmjena 13:18

Autor: I.Z./S.M./HRT/Hina

Ilustracija
Ilustracija
Foto: Izvor: / Shuttershot

Prijedlog zakona o posredovanju u prometu nekretnina staje na kraj brojnim nepoštenim praksama na tržištu nekretnina ocijenila je saborska oporba, no još ne rješava neka ključna pitana za kupce poput visine provizije koju plaćaju posrednicima.

- Danas osoba koja kupuje stan plaća gotovo sve. Cijenu nekretnine, kamate na kredit, porez na promet nekretnina i na kraju gotovo uvijek i proviziju od tri, pet pa i više posto. Na stan od 300 tisuća eura to je 10 ili 15 tisuća eura, što nije mala stavka, to je ozbiljni udar na kućni budžet, rekao je SDP-ov zastupnik Boris Piližota u Hrvatskom saboru.

Predloženi zakon o posredovanju u prometu nekretnina uređuje kako se naplaćuje, ali ne i koliko se provizija naplaćuje, istaknuo je SDP-ovac.

- Zašto Hrvatska ne bi primijenila modele iz drugih europskih država. U Austriji postoji plafon od 3 posto plus PDV, u Njemačkoj se provizija uvijek dijeli između kupca i prodavatelja, a kod nas će sve ostati na dogovoru, kazao je.

Oporba ističe i da prijedlog zakona zaustavlja brojne nepoštene prakse koje su do sada bile prisutne, kao što su oglašavanje stana bez znanja vlasnika, više oglasa za isti stan s različitim cijenama i zahtijevanje od potencijalnih kupaca da potpišu dokumente samo radi razgledavanja nekretnine.

Prijedlog zakona podržava i HSLS, a zastupnik Darko Klasić osobito pozitivnom novinom smatra odredbu koja propisuje tko plaća proviziju, odnosno onaj tko je sklopio ugovor o posredovanju. No, problematična mu je ulogu Hrvatske gospodarske komore koja "dobiva znatne javne ovlasti, uključujući vođenje registra i imenika agenata".

- Iako centralizacija podataka može povećati transparentnost, ona također predstavlja rizik od prevelike moći jedne institucije bez tržišne konkurencije. To zahtijeva dodatni oprez, kazao je Klasić.

Zastupnik IDS-a Anteo Milos složio se da je potrebno uvesti reda na tržište nekretnina koje je godinama bilo obilježeno nejasnim pravilima i sivim zonama. No, potrebno je razmotriti i druge prijedloge, primjerice da se kupoprodajna transakcija odvija isključivo kroz licencirane posrednike, uz jasnu evidenciju i kontrolu novčanih tokova.

- Isto tako, nužno je uspostaviti jedinstvenu javnu bazu podataka o nekretninama, s jasno vidljivim oglašenim cijenama i konačno postignutim cijenama. Takvi primjeri postoje, kod nas bi takvu bazu mogla voditi Hrvatska gospodarska komora gdje se nalaze već registrirani posrednici, rekao je.

Petrov: Treba jačati provedbu, ne samo normu


Iskustva drugih država su pokazala da treba jačati provedbu, a ne samo normu, poručio je zastupnik Mosta Božo Petrov.

- Ako postoji zabrana oglašavanja bez ugovora s vlasnikom, onda mora postojati operativni mehanizam, obveza da posrednik na zahtjev nadzornog tijela odmah dokaže osnovu oglasa, kao i obveza brzog uklanjanja oglasa kada za njega nema ugovorne osnove, napomenuo je.

Zastupnik Damir Barbir (Centar) naglasio je da zakon ne rješava ključni problem, a to je cjenovna nedostupnost nekretnina sve većem broju građana.

- Zakon uređuje posrednike, ali ne uređuje tržište koje ide na štetu malog čovjeka jer je njemu potrebna dostupnost nekretnina. Ne uređuju se odnosi između investitora, države i građana. Ako želimo urediti tržište nekretnina, prvo moramo imati politiku stanovanja, strategiju javne gradnje te regulirati kratkoročni najam, poručio je.

Stipan Šašlin iz kluba HDZ-a očekuje skori pad cijena nekretnina.

- Nakon onog velikog vala naglih poskupljenja, sada se to tržište stabilizira. U posljednjih godinu do dvije godine porast cijena bio je desetak posto. No, agenti s kojima sam imao prilike razgovarati predviđaju da će se u idućem razdoblju rast cijena stabilizirati i pratiti inflatorni rast od 3 do 4 posto na godišnjoj razini, što je svakako prihvatljivo, rekao je.

Marin Živković (Možemo) upozorio je da u Hrvatskoj ne postoje institucije koje bi se bavile suzbijanjem diskriminacije i nepravilnosti na tržištu najma, što ga čini vrlo nesigurnim oblikom stanovanja.

- Naravno da mladi preferiraju biti vlasnici nekretnina jer samo kad si vlasnik, to je jedini sigurni stambeni status u Hrvatskoj, ne postoji ni jedan drugi, kazao je Živković.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!