Oporba: Vladin paket mjera su mrvice i kupovanje glasova

15.03.2023.

Zadnja izmjena 17:00

Autor: HRT/V.G./Hina

Sjednica sabora

Sjednica sabora

Foto: Patrik Macek / Pixsell

Uoči saborske rasprave o dva zakona koji se mijenjaju po hitnoj proceduri s ciljem smanjenja inflatornih pritisaka - zakona o PDV-u i o doprinosima, saborska oporba najnoviji vladin paket mjera nazvala je prodavanjem magle, mrvicama, kupovanjem glasova pa čak i opasnim.

HRT-ova novinarka Tatjana Munižaba u podnevnom Dnevniku rekla je kako predstavljene mjere mogu računati na potporu Hrvatskog sabora.

- Ne treba iznenaditi ako za njih bude i dobar dio oporbe jer teško je pronaći nekoga toliko hrabrog tko će u predizbornoj godini javno reći da je protiv mjera koje, ma što mislio o njima, pomažu hrvatskim građanima u ovim teškim vremenima, no to ne znači da oporba nema zamjerki koje je počela nabrajati u slobodnim govorima, istaknula je.

- Treba istaknuti da u ovom trenutku, kada gledamo glavne gradove EU-a, Zagreb nakon Budimpešte ima daleko najnižu cijenu struje u EU-u. To govori o ozbiljnosti naših mjera i politike. Jednako tako je i sa cijenom plina, rekao je Žarko Tušek, Klub zastupnika HDZ-a.

Davor Bernardić (Klub Socijaldemokrati) mjere je u srijedu nazvao "čistim prodavanjem magle". Kaže, cijena plina na burzama sada je 50 eura po megavatsatu, a to je cijena koju plaćaju i građani, dok je cijena struje na burzi 130 eura po megavatsatu a poduzetnici plaćaju čak 230 eura po megavatsatu.

Ne samo da ne dajete građanima i poduzetnicima ništa zbog cijene energenata nego još i kažnjavate poduzetnike, poručio je vladajućima zatraživši stanku.

Katarina Peović (Klub HSS-a i RF-a) za najnovije mjere tvrdi da su čak i opasne. Upozorava na gubitke HEP-a i moguć potpuni kolaps te važne javne tvrtke. Ove mjere su skupo kupovanje glasova HDZ-a i superhik mjere koje uzimaju javno da bi dale privatnom, ocijenila je.

Za sudbinu HEP-a zabrinut je i Zvonimir Troskot (Klub Mosta) koji kaže da je HEP u bankrotu te da je to direktan trošak koji će plaćati građani.

- Premijer je najavio da će se HEP morati dokapitalizirati, s kojim novcima, upitao je.

Troskot se osvrnuo i na izjavu premijera Andreja Plenkovića 'mi vama dajemo' istaknuvši da je to novac koji je sakupljen u proračun kroz inflaciju, poreze, kazne.

- To je naš novac, rekao je.

Ni jedna vlada na svijetu ne daje svoj novac ni svoju ušteđevinu nego novac hrvatskih poreznih obveznika, poručio je također Davor Dretar (Klub Domovinskog pokreta).

Vukovac: Kupovina glasova lijepo se zahuktala


Ružica Vukovac
(Klub Za pravednu Hrvatsku) kazala je umjesto da se Vlada obračuna s korupcijom i podržava proizvodnju, novce koje je ubrala od građana sada baca građanima kao mrvice na stol. Kupovina glasova za predstojeće izbore lijepo se zahuktala, ustvrdila je.

Anka Mrak Taritaš (Klub Centra i GLAS-a) ocijenila je da je Vlada na automatskom pilotu, te da nema nikakvih iskoraka ni želje da se nešto pomakne. Smatra, došlo je vrijeme da se preispitaju porezni zakoni, stope PDV-a, plaće i davanja na plaće. I ona ističe da Vlada nikome ništa ne daje već da su ti novci već u proračunu.

Emil Daus (Klub IDS-a ) također drži da treba presložiti sustav oporezivanja i smanjiti troškove skupe države. Pitanje je što s prihodima i koliko se zadužujemo i što nas čeka jednog dana kada prođu izbori i dugovi dođu na naplatu, kazao je.

Na oporbene kritike odgovorila je Grozdana Perić ( Klub HDZ-a) podsjetivši na ranije mjere pomoći te naglasivši da smo u odnosu na ostale članice EU na začelju po cijenama energenata. Navela je i kako je od 2016. godine i 1,15 milijuna osoba u riziku od siromaštva taj broj smanjen za preko 340 tisuća.

To dokazuje da Vlada poduzima mjere kako bi smanjila broj takvih osoba i omogućila da svaki građanin Hrvatske ima što dostojniji život, naglasila je Perić.

- Ja mislim da je takav stav o hrvatskim građanima pomalo i uvredljiv, ali možemo i to izreći. Paket mjera nije financiran sredstvima osobnim doprinosima članova vlade, HDZ-a, koalicijskih partnera, saborskih zastupnika, rekao je Marko Primorac, ministar financija (HDZ).

Objedinjena rasprava o izmjenama zakona o PDV-u i doprinosima


- Vladine mjere neće povećati standard, to su mjere koje traju tri do šest mjeseci, kazao je Boris Lalovac (SDP). Ključno je povećati životni standard građana, a to se može jedino povećanjem plaća, odnosno daljnjim poreznim rasterećenjem ili povećanjem produktivnosti rada. Po produktivnosti smo na zadnjem mjestu u srednjoj i istočnoj Europi, u Rumunjskoj, Poljskoj, Češkoj i drugim zemljama produktivnost raste dvostruko brže nego u Hrvatskoj. Tri Hrvata naprave koliko jedan Nijemac, to je strukturni problem, upozorio je.

I Zvonimir Troskot (Most) zaziva promjene u porezom sustavu. Najveći profiter rasta cijena je država pa neka se onda spusti opća stopa PDV-a ili poseban porez na kavu. Predlaže i smanjenje poreza na dohodak. Kada se vidi koliko su plaće rasle u odnosu na cijene energenata, samo Italija lošije stoji od nas, rekao je Troskot.

Treba uvesti porez na nasljeđe, te imovinski i dohodovni cenzus, poručuje Katarina Peović (RF) navodeći kako 1,7 posto bogatih Hrvata posjeduje 43 posto štednje u hrvatskim bankama. Izjavila je kako ne vjeruje ministru financija Marku Primorcu da će spasiti HEP i najavila da će od Vlade napismeno tražiti na koji način će obešteti HEP za gubitke zbog antiinflacijskih mjera.

'Realne plaće pale skoro četiri posto'


Davor Bernardić (Socijaldemokrati) tvrdi da će bez obzira na zaštitne cijene struje i plina građani živjeti lošije. Po životnom standardu na začelju smo EU-a, ustvrdio je.

Da treba povećati plaće i standard građana složili su se Anka Mrak Taritaš (GLAS) i Davor Dretar (DP) istaknuvši potrebu provođenja strukturnih reformi. Realne plaće na godišnjoj razini pale su za skoro četiri posto, navela je Sandra Benčić (Klub zeleno-lijevog bloka).

Za razliku od nevjernika mi vjerujemo, ono što smo obećali to smo i napravili, poručila je u ime Kluba HDZ-a Grozdana Perić. Vodi se računa o socijalnim skupinama, inflacija je zaustavljena, raste industrijska proizvodnja i trgovina na malo, rast BDP-a je u 2022. iznosio 6,3 posto, navela je Perić istaknuvši da Vlada itekako vodi računa o svim segmentima.

Što donose izmjene zakona o PDV-u i o doprinosima


Izmjenama Zakona o PDV-u produljuje se do 31. ožujka 2024. primjena snižene stope PDV-a od pet posto za isporuke prirodnog plina, grijanja iz toplinskih stanica, uključujući i naknade vezane uz te isporuke, kao i na proizvode kao što su ogrjevno drvo, peleti, briketi i sječka.

Izmjenama Zakona o doprinosima ukidaju se dodatni doprinosi za zdravstveno osiguranje umirovljenika, te povećavaju koeficijent za izračun osnovice za obračun doprinosa samostalnim umjetnicima.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!