Hrvatski sabor 2023. godinu ispraća sa spoznajom da bi u idućoj, superizbornoj godini i četiri godine nakon zagrebačkog potresa, napokon mogla početi obnova njegove zgrade na Trgu svetog Marka.
23.12.2023.
10:41
Autor: V.K./HRT/Hina
Hrvatski sabor 2023. godinu ispraća sa spoznajom da bi u idućoj, superizbornoj godini i četiri godine nakon zagrebačkog potresa, napokon mogla početi obnova njegove zgrade na Trgu svetog Marka.
Sabor je, naime, dobio građevinsku dozvolu za rekonstrukciju zgrade koju su oštetili zagrebački i petrinjski potres, te ponude da se, dok obnova bude trajala, preseli na Jordanovac ili u Buzin.
Dok se odabir lokacije još čeka, već sada je poznato da će se saborska zgrada, koja ima status zaštićenog kulturnog dobra, obnoviti od temelja do krova, kako bi bila sigurna u slučaju novih potresa.
Zgrada, koja se koristi od početka 20. stoljeća, nikada nije bila ozbiljnije obnavljana. Sredinom 90-ih uređen je tek njezin manji dio, prizemlje, nekoliko dvorana, restoran, kafić, ugrađen je lift, a prije nekoliko godina kozmetički je uređeno i nekoliko ureda.
Procjena je da će obnova, koja bi trebala početi iduće godine, potrajati nekoliko godina, moguće cijeli novi saborski saziv.
Aktualni će svoj mandat zaključiti u saborskoj zgradi.
Galerija




Na zahtjev oporbe došla je još jednom, u rujnu, kako bi izvijestila o radu DORH-a u 2022. te odgovorila zašto se nitko nije javio na natječaj za ravnatelja USKOK-a, kojeg nema od travnja nakon što je ostavku podnijela bivša ravnateljica Vanja Marušić.
Zbog plinske afere u HEP-u te stanja u pravosuđu koje je rezultiralo najduljim štrajkom u povijesti Hrvatske, Sabor je izvanredno zasjedao u srpnju, sjednicu je sazvao predsjednik Republike Zoran Milanović na zahtjev oporbe, no na sjednici se nije pojavio.
Sabor je odbio zaključke koje je o toj aferi predložio Milanović, a po kojima je trebao obvezati Vladu da u roku od 15 dana utvrdi koje su institucije i osobe odgovorne za financijsku štetu nanesenu HEP-u u provedbi Uredbe o otklanjanju poremećaja na tržištu energije.
Prihvatio je, međutim, zaključke saborske većine da je predsjednikovo sazivanje izvanredne sjednice bilo nepotrebno jer Vlada poduzima sve mjere potrebne za utvrđivanje okolnosti u provedbi te uredbe.
Na inicijativu Domovinskog pokreta, a uz potporu ostale oporbe, Sabor je veljači raspravljao o povjerenju Andreju Plenkoviću, prvi put otkako je preuzeo vlast 2016.
DP ga je teretio za brojne korupcijske afere, neprovođenje zdravstvene reforme, do tada sporu obnovu od potresa, no vladajući su to odbili, pa je oporbeni pokušaj opoziva propao.
Na isti je način u listopadu završio drugi pokušaj oporbe da smijeni ministra vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana. Na teret mu je stavljala da u imovinsku karticu nije upisao dividendu od 2,1 milijun eura dobivenu od obiteljske tvrtke Agroproteinka.
Pokušaj ministrove smjene pao je u jeku afričke svinjske kuge, bolesti koja je poharala svinjogojstvo u dijelovima Slavonije, ali i dala posla toj tvrtki koja, uz ostalo, zbrinjavaa svinje eutanazirane zbog te bolesti.
Nezadovoljna načinom na koji su ona i njezino ministarstvo reagirali na afričku svinjsku kugu, oporba je propitivala i rad ministrice poljoprivrede Marije Vučković, optužujući je da nije donosila prave mjere, da je time omogućila širenje bolesti i uništavanje tradicionalnog svinjogojstva u Slavoniji. Većina oporbi nije povjerovala, pa je stala iza ministrice.
Sabor je odbio i oporbene inicijative da kroz istražna povjerenstva propita rad Nacionalnog stožera i drugih institucija u doba COVID-a, da utvrdi razloge nekontroliranog rasta cijena hrane, a istu je sudbinu doživjelo i nekoliko oporbenih interpelacija.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!

Autorska prava - HRT © Hrvatska radiotelevizija.
Sva prava pridržana.
hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora