Šeks: Od javnog tužilaštva do državnog odvjetništva

Od javnog tužilaštva u sustavu bivše države do današnjeg Državnog odvjetništva Republike Hrvatske prošao je dug ustavni, zakonodavni i terminološki put. U godinama stvaranja hrvatske države mijenjali su se položaj tužitelja, način njihova imenovanja i odnos prema izvršnoj vlasti, sve do današnjeg modela samostalnog i neovisnog pravosudnog tijela.

Serijal "Od sudnice do bojišnice" donosi svjedočanstva sudaca i državnih odvjetnika koji su početkom 1990-ih ostavili pravo i sudnice te otišli braniti domovinu. Državni odvjetnici tada su još nosili naziv naslijeđen iz sustava bivše države, pa se u godinama stvaranja hrvatske države odvijala i tranzicija iz javnog tužiteljstva u državno odvjetništvo.

Kako je tekao taj prijelaz te koje su bile ključne ustavne, zakonodavne i terminološke promjene, objašnjava pravnik i političar Vladimir Šeks, koji je karijeru u pravosuđu započeo u javnom tužilaštvu početkom 1960-ih, najprije kao stipendist i pripravnik, a potom kao zamjenik općinskog javnog tužitelja u Vinkovcima i Osijeku.

Javno tužilaštvo do 1990.

U bivšoj državi institucija se zvala Javno tužilaštvo.

- Javno tužilaštvo u tadašnjoj SR Hrvatskoj bilo je političko tijelo i produžena ruka izvršne vlasti. Vladajuća politička stranka određivala je politiku i kadrove, tko će biti imenovan za javnog tužitelja na svim razinama. Svi su morali biti članovi partije, istaknuo je Šeks.

Napomenuo je da je javno tužiteljstvo bilo monokratska organizacija u kojoj je viši tužitelj davao upute onima na nižim razinama.

- Upute su se morale bez pogovora izvršavati. Vladala je stroga hijerarhija i postojala jedna linija zapovijedanja. Javni tužitelji bili su pokorne sluge partijskih komiteta, rekao je.

Takav sustav trajao je do promjene vlasti 1990. godine.

- Nakon uspostave nove vlasti, Komisija Društveno-političkog vijeća Hrvatskog sabora imenovala je i razrješavala i suce i javne tužitelje. Neki od njih otišli su u mirovinu, a neki su maknuti iz sustava jer su se priklonili velikosrpskoj pobuni, rekao je Šeks.

Dodao je da više nije bilo mjesta ni za one koji su, kako je rekao, bili najrigorozniji u provođenju montiranih političkih procesa u bivšoj državi.

I sam je, podsjetio je, bio meta progona tadašnjih javnih tužitelja zbog optužbi za „protudržavnu djelatnost“. Uhićen je 1981. godine i osuđen na 13 mjeseci zatvora, a oduzeto mu je i pravo na odvjetništvo. Kaznu je služio u Staroj Gradiški.

Promjene nakon Božićnog ustava

Božićni ustav donesen 22. prosinca 1990. donio je važne promjene u položaju sudaca.

- Božićnim ustavom suci postaju neovisni. Kako bi se imenovanje sudaca potpuno odmaknulo od izvršne i zakonodavne vlasti, Ustav je predvidio osnutak Državnog sudbenog vijeća. To je postalo jedino tijelo nadležno za imenovanje, razrješenje i disciplinsku odgovornost sudaca, rekao je Šeks.

Državno odvjetništvo, koje se tada još zvalo javno tužilaštvo, u toj fazi nije mijenjalo organizaciju, a uvedena su i vojna tužiteljstva.

Pojam tužilaštva zakonom iz 1993. zamijenjen je pojmom odvjetništva, kada institucija postaje Državno odvjetništvo Hrvatske. Dvije godine poslije preuzima današnji puni naziv - Državno odvjetništvo Republike Hrvatske.

DORH postaje ustavna kategorija

Jedna od ključnih promjena dogodila se izmjenama Ustava iz studenoga 2000. godine.

- Državno odvjetništvo postalo je ustavna kategorija te je definirano kao samostalno i neovisno pravosudno tijelo, istaknuo je Šeks, koji je bio autor tih ustavnih izmjena.

Kao jednu od najvažnijih promjena izdvojio je način imenovanja čelnika DORH-a.

- Glavnog državnog odvjetnika od tada imenuje i razrješava Hrvatski sabor na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, rekao je.

DORH danas

DORH je danas samostalno i neovisno pravosudno tijelo, odvojeno od izvršne i sudbene vlasti. Zadužen je za progon počinitelja kaznenih djela i zaštitu imovine Republike Hrvatske.

Državno odvjetništvo ustrojeno je na trima razinama - općinska državna odvjetništva, županijska državna odvjetništva te Državno odvjetništvo Republike Hrvatske.

Na kraju 2025. godine bilo je ustrojeno 43 državna odvjetništva - 26 općinskih, 15 županijskih, Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta te DORH.

U svim državnim odvjetništvima na kraju 2025. bilo je zaposleno 2028 osoba, a državnoodvjetničku dužnost obnašao je ukupno 701 državni odvjetnik i zamjenik.

Tekst je objavljen uz financijsku potporu Agencije za medije iz Programa poticanja novinarske izvrsnosti.