Tko su kibernetički kriminalci i koje su im najčešće mete?

U posljednje vrijeme bilježi se sve veći broj hakerskih napada na institucije, korporacije. Što je u pozadini, je li Hrvatska sprremna za takve kibernetičke napade?

Hrvatska je imala prvi napad u prosincu 1994. godine, prije 30 godina i otad se bilježi porast napada i oni će rasti i dalje, kazao je Predrag Pale, profesor na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu.

Važno je da raste svjesnost o porastu napada

- Hrvatska stalno doživljava da su web stranice institucija defaceane, netko nešto na njima promijeni, ali to se promijeni u roku sat, dva, pučanstvo to ne primijeti i onda nemamo nekakvu percepciju. Ali ovdje su bili sustavi kao što je rezervacija karata, prijevoz  i sad najednom osjećamo da je to nešto ozbiljnije. Ali problem je u kontinuiranom porastu, rekao je.

Profesor Pale pojasnio je da postoje razni problemi od kvarova i pogrešaka u dizajnu do implementacije, ali i napadi gdje čovjek zlonamjerno nešto radi.

Naglasio je da se protiv svih problema bore tako da se podatke štiti, da ih se kopira na sigurno.

-  Koji je problem? Kriminalci, kada provale u sustav, onda vam neće oni odmah pokazati da su provalili. I kad idete oporavljati, kad idete novi sustav ispočetka napraviti, vi ne znate koliko su dugo bili. Vi morate probati, shvatiti koliko su dugo bili, koje kopije su zahvaćene i oštećene? I sad morate ići sve dalje u prošlost. Što imate starije podatke, to je lošije. I zato traju ti oporavci, napomenuo je.

- Naravno da je jako dobra politika ne pregovarati s njima, nikad ne platiti, ne popustiti, jer onda nećeš više biti meta. Međutim, možeš li si priuštiti, može li si tvoje poslovanje priuštiti, nastavio je.

Treba ulagati u ljude i stvarati stručnjake

Još od 94. i prvog napada, na FER-u obrazuju stručnjake za borbu protiv kibernetičkih napada.

- U manje od godinu dana smo napravili Computer Emergency Response Team, CERT, dio Carneta, koji je danas nacionalni CERT. Obrazujemo policajce u Hrvatskoj i  okolini, obrazujemo MORH, radimo za državne službenike treninge, znači sve to postoji i sve se to radi, međutim, tih stručnjaka nikad neće biti dovoljno jer problemi rastu od kvarova do zlonamjernih napada i sustavi postaju složeniji, kazao je. 

- Ključni su ljudi. Ljudi korisnici koji griješe i omogućavaju napadačima i kvarovima i ljudi koji će štiti to. Ulaganje u ljude, u svjesnost i obrazovanje i korisnika i nacije i ulaganje u obrazovanje i stvaranje stručnjaka i njihovo zadržavanje, naglasio je profesor Pale.

Zašto je Hrvatska postala meta hakera?

Tko su kibernetički kriminalci, kako djeluju i tko su im najčešće mete napada, istražio je novinar Eugen Husak.

Slika govori više od 1000 riječi. Specijalizirane stranice koje se bave praćenjem kibernetičkih napada diljem svijeta doslovno svake sekunde bilježe incidente. Hrvatska nije izuzetak. Policiji je lani prijavljeno 1688 kibernetičkih napada, što je za 10 % više nego godinu dana ranije.

- Zašto smo mi sad postali meta u zadnje vrijeme? Zato što u Americi sad svi imaju višefaktorsku autentikaciju, sad tamo više ove metode ne prolaze, ok ajmo probati negdje gdje zarada neće biti tolika kolika je bila u napadima u Americi, ali oni nemaju te sigurnosne kontrole, pojasnio je Zlatan Morić, voditelj katedre za kibernetičku sigurnost Algebra.

Pravilo je da država ne pregovara s hakerima

Napadači su u pravilu kriminalne skupine koje ulaze u slabije branjene informatičke sustave, iz kojih npr. ukradu baze podataka i za njih zatraže ogromnu otkupninu. Odgovor Hrvatske je jasan.

- Pravilo je koje država ima da se ne pregovara s hakerima jer bi se tako, smatramo, povećavao kriminal i podržavale kriminalne aktivnosti, kazao je Bernard Gršić, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva.

Jer onaj tko plati otkupninu motivira kriminalce da nastave posao i pomaže im da postanu još opasniji

- Morate uzeti u obzir da oni troše, između ostalog, i velike resurse, baš zato da zametnu svoje tragove. Koriste anonimizaciju i sigurnosne mreže poput Tora da sakriju svoje tragove i kako ne bi mogli saznati o kojoj se infrastrukturi radi i kako ne bi otkrili tko stoji iza toga, rekao je Neven Zitek, voditelj Odjela za kibernetičke incidente u Spanu.

Iza udara na splitsku zračnu luku, navodno stoji hakerska skupina Akira za koju ne znamo tko iza nje stoji - ali znamo da je od cyber kriminala u kratkom roku masno zaradila.

- Znači napadi koji su pripisani toj hakerskoj skupini u zadnjih godinu i nešto kako postoje, mislim da su uprihodili oko 40 milijuna dolara, kazao je Zlatan Morić, voditelj katedre za kibernetičku sigurnost Algebra.

Uvođenje sigurnosnih mjera kao obrana

Najbolja obrana od tako moćnih i informatički naprednih skupina, poručuju stručnjaci, je uvođenje sve većeg broja sigurnosnih mjera poput biometrije, tokena, kompleksnih zaporki.

- Prije svega moramo zaštiti svoje digitalne identitete koje imamo online. Bilo kroz napredne sustave višefaktorske zaštite, sigurne dugačke i kompleksne lozinke koje se redovito mijenjaju, objasnio je  Neven Zitek, voditelj Odjela za kibernetičke incidente u Spanu.

Svi se slažu da savršena zaštita ne postoji. Ključ uspješne obrane objašnjavaju pričom o lavu koji usred pustinje, između dvojice ljudi bira kojega će pojesti. 

- Nije bitno da si brži od lava. Bitno je da si brži od ove druge osobe. Ako implementiram dovoljan broj kontrola i dignem sigurnost na drugu razinu. Onda većina kriminalnih skupina koje se bave računalnim kriminalom neće napast mene nego nekog tko ima manje kontrola, napomenuo je Morić.

U kvalitetnoj zaštiti trebao bi pomoći i novi Zakon o kibernetičkoj sigurnosti koji bi, poručuju stručnjaci, trebao uvesti i masne kazne za sve odgovorne osobe koje ne provode mjere kibernetičke zaštite.