Velik uspjeh KBC-a Zagreb: Transplantirana oba plućna krila

Još jedan veliki uspjeh KBC-a Zagreb. Uz pomoć austrijskih kolega, prvi put u Hrvatskoj transplantirana su oba plućna krila. Pacijent se dobro oporavlja. Istodobno, drugi je tim uspješno transplantirao srce, a u Kliničkoj bolnici Merkur transplantirane su jetra i bubreg istog donora, čime su spašena četiri života.

Kada je stigao poziv o donoru u petak poslijepodne, počela je utrka s vremenom. Torakalni kirurg Dorian Hiršl eksplantirao je oba plućna krila. 

- Pluća su bila odlična po svim parametrima i plinskim analizama i veličinom, rekao je.

U isto vrijeme 40-ak stručnjaka, predvođeni austrijskim kolegama, u KBC-u Zagreb pripremalo je pacijenta za transplantaciju. 

Prim. dr. sc. Jasna Špiček Macan, dr. med./torakalni anesteziolog u KBC-u Zagreb objasnila je da je svaki korak u anesteziji bio mali uspjeh. 

- Što je dalje išlo to je bilo jasno, da mi to radimo, da mi to uspijevamo, da nam to zaista ide, da znamo, rekla je. 

Ante Ćorušić, ravnatelj KBC-a Zagreb, rekao je da KBC već dugo transplantacijski program pluća kombinira s AKH u Beču. Voditelj operacije bio je doktor Konrad Hoetzenecker iz Austrije, a hrvatski liječnici su asistirali.

Prvi put izveli su bilateralnu transplantaciju pluća. Operacija je trajala cijelu noć.  

- Unutar 8 sati su oba dva plućna krila implantirana. S obzirom na to da se prvo implantira desna strana za to pluće je čak vrijeme ishemije odnosno u implantaciji je bilo nešto kraće. A onda druga strana, lijeva strana, ona je možda sat vremena kasnije ali unutar svih parametara smo se uspjeli držati, kaže Hiršl.

Pluća 50-godišnjeg muškarca bila su uništena brojnih plućnim bolestima, kombinacija KOPB-a, sarkoidoze i plućne hipertenzije.

Pacijent je na respiratoru i zasad se uspješno oporavlja.

- Ako tako bude i dalje, pacijent će danas biti skinut s respiratora i očekujemo njegove prve samostalne udahe, kaže Hiršl.

Bude li sve teklo prema planu, ispred njega su još godine normalnog života.

Špiček Macan tumači da to ovisi o dobi pacijenta, o davatelju, primatelju, imunološkom sustavu te da je vrlo teško donositi procjene, ali da postoji mogućnost velikog perioda za preživljenje.

U isto vrijeme transplantirano je i srce istoga donora.

U prva tri mjeseca 2021. u KBC-u Zagreb obavljeno je 10-11 transplantacija srca, za što Ćorušić kaže da je već postalo rutina.

Iako je donor iz Hrvatske i njegovim je organima - plućima, srcem, jetrima i bubregom spašeno četiri života - neprimjereno je objavljivati njegov identitet.

-To se ne smije raditi, to nije dobro, to nije korektno i pošteno. To je jedan udar na hrvatski donorski program koji je najbolji na svijetu. I mi ćemo kao bolnica vjerojatno zbog toga dobiti odgovarajuće ukore i od Eurotransplanta i od našeg Ministarstva zdravstva, kaže Ćorušić.

Što nikome ne koristi, a najmanje onima, trenutačno ih je 11, koji čekaju nova pluća.

Pacijent je dobro, pozdravlja obitelj

Voditelj Programa transplantacije pluća, akademik Miroslav Samardžija rekao je u Dnevniku da je pacijent skinut s mehaničke ventilacije, razgovara i pozdravlja svoju obitelj. Naglasio je da je ova operacija povijesna, da je time što se preselio program iz Beča u Zagreb postignuto to da cijeli KBC radi na programu transplantacije pluća, to ne može jedna klinika sama.

- Još uvijek je mentorstvo kolega iz Beča, a ova transplantacija je učinjena na način da su kolege iz Beča kontrolirali i davali savjete, a naši su liječnici radili, rekao je.

Nakon transplantacije pluća ide se na tretman s ECMO-om, pa se pacijenti tretiraju u kardiokirurškoj intenzivnoj jedinici.

Istaknuo je da su u operaciji sudjelovali i kardiokirurg Tomislav Kopjar i anesteziologinja Sanja Konosić.

Kaže da je presađivanje izuzetno komplicirano, česte su infekcije i odbacivanja i brojni drugi poremećaji.

- Naučili smo većinu toga dobro kontrolirati i kada se dogodi problem, prevladati ga. Jednogodišnje preživljenje je preko 90%, dodao je.

Kandidati za transplantaciju pluća su sve teške bolesti osim karcinoma. 

- Cijeli KBC radi na programu transplantacije pluća i vjerujemo da ćemo 10-ak kandidata za transplantaciju pluća operirati u Zagrebu.  COVID je zaustavio stavljanje na listu i aktiviranje programa, a godišnji program u RH obuhvatit će oko 15 transplantacija. 

Na pitanje kako se u ovoj krizi snalazi Klinika za plućne bolesti na Jordanovcu, rekao je da u krizi postoji prilika da se budućnost kreira, a ne čekati da se ona dogodi.

- Transplantacija zahtijeva dodatno opterećenje, a liječnici i sestre zbog COVID-a su na posudbi, ljudi se iscrpljuju, ali nadamo se da će se kontrola nad COVID-om brže dogoditi nego je bilo za očekivati prije godinu dana, istaknuo je.

Na pitanje o COVID-posljedicama, rekao je da nema organskog sustava u tijelu koji ne može biti oštećen COVID-om, a dominantna je respiratorna infekcija.

- U ovom trenutku obrađujemo prvih 1000 pacijenta koje liječimo na Jordanovcu s post-COVID sindromom. Ogromne su to brojke, ti se ljudi i dalje guše, imaju kašalj, brojne simptome, mnogi imaju neurološke sekvele, psihijatrijske, široka paleta simptoma i patologija koje se mogu događati. Dobra je vijest da je većina toga reverzibilna, bez obzira na tešku kliničku sliku, može se izliječiti, a oni koji će imati trajna oštećenja pluća dobivaju šansu kroz transplantacijski program, poručio je.