Koja je razlika termina "Upotrijebiti do" i "Najbolje upotrijebiti do"?

Svake godine nastane 71 kilogram otpada od hrane po osobi, što znači da previše toga kupujemo, pripremamo, pa posljedično i bacamo. Uz to, bacanje hrane, što se lako može spriječiti, dijelom je posljedica i nepravilnog čuvanja te nerazumijevanja oznaka o roku trajanja. Koliko hrane bacaju građani provjerila je HTV-ova ekipa. 

Tijekom blagdana znatno se više kupuje i troši, ali poslije gotovo uvijek slijedi bacanje hrane. Prema istraživanjima, u Europskoj uniji više od pola hrane u smeću u trenutku bacanja bilo je jestivo. Dobra je vijest da je Hrvatska pri dnu u Uniji po bacanju hrane, ali ne zbog ekološke osviještenosti grđana.  

- Mi nemamo ekonomsku situaciju takvu da bismo si uopće priuštili bacanje, ja bih rekla, pogotovo, evo vidimo da je inflacija, cijene hrane su veće, rastu, rekla je Branka Ilakovac, predsjednica Centra za prevenciju otpada od hrane.

Zbog bacanja hrane rastu troškovi zbrinjavanja tog otpada. Sva hrana završi na odlagalištima, a velik udio biootpada upravo je otpad od hrane. 

Građani tvrde da hranu ne bacaju 

- Mi imamo životinje, tako da, ako nam nešto hrane ostaje to upotrijebimo. Nikada ne bacamo, kaže jedna prolaznica. 

- Nikad ja ne bacam hranu, ništa, nemam ostatka hrane, govori muškarac u Zagrebu. Na pitanje što radi s ostacima, kaže, odmah pojede sve što ima.

Isto tvrde i ugostitelji – hrana se ne baca nego odvaja, i to od 2018., otkada je to i obveza. Kažu da je sustav dobro razrađen, a sanitarna inspekcija redovito ih nadzire i pregledava dokumentaciju vezanu uz odvoz otpada. 

- Ne bacamo. Jer suhi otpad se razdvaja posebno i svježi otpad se razdvaja posebno, odnosno svježi otpad koji je, kada imate životinjski otpad, odnosno riblji otpad svježi, to odvozi veterinarska stanica, rekao je Hrvoje Margan, vlasnik restorana i član Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika HOK-a. 

Povezanost s oznakom roka trajanja  

Europska komisija procjenjuje da se gotovo 10 % otpada od hrane može povezati s oznakom roka trajanja. 

Oznaka „Upotrijebiti do“ odnosi se na sigurnost hrane. Hrana s ovom oznakom može se upotrijebiti samo do određenog datuma.

Oznaka „Najbolje upotrijebiti do“ odnosi se na kvalitetu hrane, bit će sigurno i nakon isteka datuma, ali se okus može promijeniti. 

Mnogo se takve hrane donira.  

- Hrana mora biti pravilno deklarirana, u roku trajanja, dakle mi ju moramo podijeliti našim korisnicima prije isteka roka trajanja.Mi smo zadovoljni s prikupljanjem donacija. U prošloj godini imamo, možemo reći, preko 140 tona smo zaprimili donirane hrane i neprehrambenih proizvoda, rekao je Petar Penava, ravnatelj Gradskog društva Crvenog križa Zagreb. 

Što se tiče kućanstava, najbolja je preporuka planirati obroke i kupovati onoliko koliko ćemo konzumirati, jer jedino tako može se smanjiti količina hrane u smeću.

Za vrijeme blagdana svjedoci smo da znamo pretjerivati nastojeći imati i više hrane, da ne bi slučajno ponestalo ili pak da ima dovoljno ako bi nam stiglo gostiju više nego je planirano. Tako vrlo često ostane viška hrane.

Jasenka Petrić iz Centra za sigurnost hrane u Osijeku kazala je da su istraživanja o bacanju hrane u RH pokazala da najveća količina otpada od hrane nastaje u kućanstvima.

- Kao najčešći razlog tome je upravo prekomjerna količina kupljene i onda pripremljene hrane. Stoga iz Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu savjetujemo potrošačima da višak hrane iskoriste za pripremu nove hrane. Npr. od ostataka mesa možete pripremiti neki mesni namaz ili hladnu salatu, potom okruglice od ostataka kruha, onda valjuške od pire krumpira, a također i povrtne temeljice ili povrtne namaze od ostataka povrća, kazala je Petrić.

Ako pak ostane mnogo juhe, Petrić navodi da ju je moguće zamrznuti. Pritom napominje da je pri zamrzavanju važno to učiniti s onom količinom hrane za koju smo sigurni da ćemo ju konzumirati u tom idućem obroku.