U Hrvatskoj 133 napuštena kamenoloma i rudokopa čekaju sanaciju

U Hrvatskoj su 133 napuštena kamenoloma i rudokopa koje treba sanirati. Država za to planira tražiti europski novac, a preduvjet je da lokalne samouprave na čijem se području nalaze donesu odluku o sanaciji. Zagreb je takvu odluku donio, no, čini se - mjesec dana prekasno.

Propuštena prilika za sanaciju?

Ni deset kilometara od Trga bana Jelačića, kamenolom u Podsusedu, zapadnom dijelu grada, zjapi prazan. Novi zakon o rudarstvu za sanaciju takvih prostora namijenio je europski novac, no odluka zagrebačke gradske skupštine, čini se, nije donesena na vrijeme.

- Budući da predstavničko tijelo Grada Zagreba nije u propisanom roku, govorimo o roku od jedne godine, reagiralo do 29. 7. 2024. te nije donijelo odluku o sanaciji, Ministarstvo gospodarstva je donijelo rješenja o brisanju iz registra tih neaktivnih eksploatacijskih polja, kazao je Antonio Bebek, ravnatelj Uprave za industriju i rudarstvo.

Brisanjem polja država više nema nikakvu financijsku obvezu plaćanja sanacije. Iako je Ministarstvo slalo požurnice, slab odaziv lokalnih jedinica začudio je i struku. 

- Nisu donijeli na vrijeme odluku i samim time preuzimaju odgovornost i svu štetu koja može nastati i teret danjeg postupanja s tim prostorom, rekao je prof. Ivo Galić, Rudarsko-geološko-naftni fakultet u Zagrebu.

Gradonačelnik odbacuje tvrdnje Ministarstva, dodaje da rokovi nisu istekli te da će objašnjenje tražiti na sastanku s resornim ministrom. Smatra kako su ponuđeni iznosi premaleni za posao sanacije koji bi se obavljao.

- Ako se sad tvrdi da je riječ o nekim EU sredstvima koja su se izbjegla zbog toga ako se tvrdi da se zakasnilo na rok, po mojim informacijama koje je prezentiralo resorno ministarstvo u saboru radi se o nekoliko milijuna eura, to je otprilike 100 puta manje od onog što bi trebalo izdvojiti, rekao je Tomislav Tomašević, gradonačelnik Zagreba.

Nakon sanacije prostor se može prenamijeniti

Koliko bi stajala sanacija pojedinog prostora nije poznato, no upućeni kažu da je riječ o desecima milijuna eura. Nakon sanacije taj se prostor može prenamijeniti i tu je zapravo najveća vrijednost svega. Prenamjenom šest zagrebačkih polja oslobodilo bi se 300 hektara.

- Ovaj prostor je jako atraktivan za nekakve parkove, sportsko rekreacijske zone ali s obzirom na blizinu grada, čak i nekakve prostore kao što su stadioni za sportske veće manifestacije, otvoreni scenski nastupi za izvođenje otvorenih scenskih nastupa, pojasnio je prof. Ivo Galić, Rudarsko-geološko-naftni fakultet u Zagrebu.

U Europi pozitivni primjeri postoje, a da bismo kod nas do toga došli, potrebno je prostor prvo učiniti sigurnim, što je minimum za konačnu prenamjenu.