Gras: Odluka o članstvu RH u Schengen u lipnju 2022.

Hrvatska je na korak do članstva u schengenskom prostoru - postupak bi, kako očekuju vladajući, trebao biti završen do polovice sljedeće godine. 

Što će to Hrvatskoj donijeti, kako će članstvo u Schengenu utjecati na život u našoj zemlji, i očekuju li nas još neke prepreke na tom putu govore u emisiji "U mreži Prvog", državna tajnica u Minsitarstvu unutarnjih poslova Terezija Gras, profesorica na Pravnom fakultetu u Zagrebu Iris Goldner Lang te ekonomski analitičar s Fakulteta političkih znanosti Luka Brkić. 

Gras je naglasila kako za Hrvatsku nije iznenađenje jednoglasna potpora, za ulazak u schengenski prostor, svih članica Vijeća EU, zato što se Hrvatska dugo i pažljivo pripremala i to je potvrda onoga što je Europska komisija već rekla u listopadu 2019. godine.

- Nama predstoji još mišljenje Europskog parlamenta. Sve ćemo napraviti da se glasanje o odluci dogodi za vrijeme francuskog predsjedanja, rekla je i dodala kako ta politička odluka nije relevantna samo za Hrvatsku, već je u interesu cijele EU.

Odluka o članstvu Hrvatske bi trebala biti donesena u lipnju iduće godine, govori Gras.

- Jednoglasna odluka u Vijeću EU znači da svaka članica ima pravo veta i iz tog je razloga za pristupanje Schengenu nužno ne samo zadovoljenje svih pravnih uvjeta za članstvo, nego i politička volja starijih država članica, naglasila je Goldner Lang te dodala kako su Bugarska i Rumunjska ušle u EU prije nas još 2007. godine i time duže čekaju na red za ulazak u Schengen.

Kako kaže radi se o političkoj odluci, hoće li Hrvatska ući u Schengen prije Bugarske i Rumunjske ili će ove tri države ući u „paketu”.

Istaknula kako su bitne za ulazak u Schengen i neke okolnosti koje se događaju oko nas, a to su problemi u funkcioniranju Schengena i krizne situacije u EU. 

Goldner Lang govori kako trenutno 6 članica EU ima uvedene granične kontrole. Neke zbog pandemije, a neke zbog sekundarnih kretanja migranata.

Slovenija ima žicu na granici s Hrvatskom i to je nacionalna odluka slovenske vlade, kada će je maknuti to ovisi o njima, kazala je Gras i dodala da žica postoji i na granici s Mađarskom.

- Mi smo višestruko ukazivali da ovakve vrste barijera bitno ne doprinose onome zbog čega su podignute a to je da se spriječe nezakoniti prelasci granica. Mi smo se odlučili za drugačiju zaštitu naših granica, a to su tehnička sredstva, naglasila je. 

U postupanjima Hrvatske policije ima primjera dobre prakse što je potvrđeno tijekom evaluacije, ali isto tako, kako kaže, svjesni smo svih manjkavosti okvira u kojem naša policija čuva granicu te se Hrvatska upravo stoga zalaže da se pravila jasnije definiraju kako bi u postupanju bilo manje propusta.

Goldner Lang govori kako je činjenica da je EU u posljednjim godinama počela vrlo strogo kontrolirati svoje granice. Najbolji je primjer ponašanje na grčkoj i turskoj granici.

Na pitanje što možemo očekivati ulaskom u Schengen glede gospodarstva, Brkić je rekao kako je nebrojeno primjera u povijesti europske integracije koji pokazuju da je stvaranje jedinstvenog tržišta i stvaranje, uvjetno rečeno, ekonomske unije puno jednostavnije od stvaranja europske socijalne države. Kako kaže, to ne ide.

- Kada je riječ o ekonomskim efektima Schengena, naravno da za Hrvatsku to ima pozitivnih efekata. Procedure su jednostavnije i sve će imati blagotvorni učinak, no smatram da se ide prema Europi jednoga glasa i to je temeljni problem koji ima EU, naglašava Brkić.   

Dodaje kako njemu nije prihvatljivo da Hrvatska koja je predziđe EU i ima sve standarde Schengena nije član istog te da bi mi trebali „igrati čvršće”.

- To je za mene politički neprihvatljivo, nego i moralno pa i civilizacijski. Mi smo ravnopravni partneri ili bismo trebali biti, zaključuje.