Plenković: Gospodarstvo raste, Hrvatska sustiže starije članice EU-a

Premijer Andrej Plenković u utorak je u osvrtu na 2025. godinu istaknuo kako hrvatsko gospodarstvo kontinuirano raste i sustiže starije članice EU-a, posebno naglasivši stabilnost javnih financija koja se očituje kroz ocjene rejting agencija, kao i razvoj tržišta kapitala uz značajan doprinos građana.  

Premijer Andrej Plenković na početku sjednice Vlade još je jednom svim Hrvatima u domovini i izvan nje zaželio sretne božićne blagdane te sve najbolje u 2026. godini.

- Upravo da još jednom zaželimo svim Hrvatima i Hrvatima, našim sugrađankama i sugrađanima sretne božićne blagdane, sve najbolje u 2026. i u domovini i izvan Hrvatske, rekao je Plenković.

Osvrnuo se i na obilježavanje Božića u Zagrebu, istaknuvši kako je ovogodišnji blagdan bio poseban jer je prvi nakon velikog potresa u kojem su on i dio članova Vlade imali priliku sudjelovati na božićnoj svetoj misi u Zagrebačkoj katedrali, kao i na ponoćki.

- Drago mi je da smo ovaj Božić, prvi nakon velikog potresa u Zagrebu, imali prigodu biti na božićnoj svetoj misi u katedrali, rekao je.

- Ta činjenica da se katedrala konstrukcijski obnavlja, da su preostali na unutarnjem dijelu restauratorski radovi i niz još detalja uređenja, velika je poruka da je ovo jedan od najvećih projekata postpotresne obnove došao u fazu u kojoj se katedrala može koristiti za bogoslužje, istaknuo je, dodavši da je riječ o dijelu velikog procesa obnove nakon potresa, o čemu će Vlada imati i posebno izvješće.

Govoreći o postpotresnoj obnovi, Plenković je naveo da će ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić na sjednici Vlade predstaviti izvješće o toj temi. 

Podsjetio je da su prošloga tjedna članovi Vlade boravili na Banovini, a početkom ovog tjedna ponovno u Sisačko-moslavačkoj županiji, povodom pete godišnjice petrinjskog potresa.

- Još jednom smo imali priliku vidjeti kakve su bile posljedice, i materijalne i ljudske. Nažalost, u tom potresu poginulo je sedmero naših sugrađana, rekao je premijer te još jednom izrazio suosjećanje njihovim obiteljima zbog, kako je rekao, tog nemjerljivog gubitka.

Razmjeri ulaganja u obnovu 

Istaknuo je i razmjere ulaganja u obnovu, navodeći da je samo na području Banovine do sada uloženo 1,77 milijardi eura. 

Prema podacima koje je iznio, do sada je završeno 10 tisuća postupaka obnove, obnovljeno je 9.300 obiteljskih kuća, 392 višestambene zgrade te 450 zamjenskih obiteljskih kuća.

Plan je da se do sredine 2027. izgrade sve predviđene zamjenske obiteljske kuće

- Naš plan, o kojem smo govorili ovih dana, jest da se do sredine 2027. izgrade sve predviđene zamjenske obiteljske kuće, da one budu useljene, a da se cjelokupni proces obnove, završi do 2030. godine, rekao je premijer.

Naglasio je kako je proces obnove iskorišten i za ukupnu revitalizaciju Sisačko-moslavačke županije, istaknuvši da ovakva razina ulaganja ranije nije bila prisutna na tom području.

- Mislim da smo, i s prometnim povezivanjem i s ogromnim sredstvima koja su uložena u infrastrukturu, u javne objekte, u kulturnu i sakralnu baštinu, kao i u nove objekte poput Centra znanja i planetarija u sisačkoj Munjari, napravili ogromne iskorake, rekao je.

Značajna ulaganja realizirana i u obrazovni sustav

Dodao je kako su značajna ulaganja realizirana i u obrazovni sustav, od dječjih vrtića, osnovnih i srednjih škola, gimnazija i visokoškolskih ustanova, do zdravstvenog sustava.

Osvrćući se na ukupna postignuća u 2025. godini, Plenković je ocijenio da je riječ o godini novih iskoraka za građane, gospodarstvo i državu, unatoč i dalje neizvjesnim okolnostima.

- Okolnosti u kojima smo radili bile su i dalje neizvjesne, prije svega sigurnosne i ekonomske, no Hrvatska je i dalje bila stabilna, sigurna i ekonomski otporna država koja štiti svoje interese kao odgovorna članica Europske unije i NATO-a i dijeli zajedničke demokratske vrijednosti, rekao je.

Dodao je da su političku stabilnost potvrdili i lokalni izbori održani u svibnju i lipnju ove godine, istaknuvši da su pokazali rezultate politike ravnomjernog regionalnog razvoja.

Naveo je kako je čak 83 posto jedinica lokalne i područne samouprave zadržalo iste političke boje, uz obnovu mandata, iako ne nužno uvijek s istim kandidatima.

Prema njegovim riječima, taj rezultat svjedoči o kontinuiranim ulaganjima u fiskalnu i funkcionalnu decentralizaciju te o dijalogu s općinama, gradovima i županijama, kao i o realizaciji brojnih projekata.

Kao jedan od ključnih pokazatelja naveo je stanje na tržištu rada, istaknuvši da u Hrvatskoj danas radi milijun i 740 tisuća ljudi, što je gotovo 300 tisuća više nego 2016. godine, pri čemu se, kako je rekao, zemlja nalazi na razini zaposlenosti kakva do sada nije zabilježena.

Podsjetio je i na rast plaća, navodeći da je prosječna neto plaća dosegnula 1.470 eura, što je 96 posto više nego na početku prvog mandata Vlade.

Medijalna plaća iznosi 1.281 euro, odnosno 103 posto više nego na početku mandata, dok minimalna bruto plaća od 1. siječnja raste na 1.050 eura, što predstavlja povećanje od 150 posto u odnosu na 2016. godinu.

Govoreći o mirovinama, Plenković je naveo da je prosječna ukupna mirovina, zajedno s godišnjim dodatkom, dosegla 700 eura, uz poboljšanu formulu usklađivanja i uvođenje trajnog godišnjeg dodatka - što je posebno važno, naglasio je.

Osvrnuo se i na demografske mjere, ocijenivši da su u ovoj godini donesene najizdašnije mjere u povijesti, uz povećanje roditeljskih naknada i unapređenje socijalnih prava.

Posebno je istaknuo uvođenje inkluzivnog dodatka, koji objedinjuje četiri prava u jedno, a trenutno ga koristi oko 200 tisuća ljudi.

"Posebno nas je obradovao podatak o povratku čak 13 tisuća hrvatskih državljana"

- Posebno nas je obradovao podatak o povratku čak 13 tisuća hrvatskih državljana u ovoj godini, kazao je.

Gospodarstvo raste 19 kvartala za redom, rekao je Plenković na posljednjoj ovogodišnjoj sjednici Vlade, te je BDP po stanovniku dosegnuo 78 posto prosjeka EU-a uz skok od 16 postotnih bodova u proteklih devet godina.

Cilj je, dodao je, da Hrvatska premaši 80 posto prosjeka EU-a.

Podsjetio je i da tri vodeće kreditne agencije potvrđuju investicijski kreditni rejting Hrvatske na razini A i ocijenio da je to poruka povjerenja u stabilnost i odgovorno upravljanje javnim financijama, kao i o političkoj stabilnosti.

Posebno je istaknuo jačanje tržišta kapitala i podsjetio na 18 izdanja državnih vrijednosnica proteklih nekoliko godina, pri čemu su građani uložili 4,6 milijardi eura i drže oko devet posto javnoga duga.

Inflacija najviše pogodila najranjivije

Što se tiče inflacije, rekao je kako je svjestan da je pogodila najviše one koji su najranjiviji, pa je zato vlada i ove godine nastavila s paketom mjera pomoći. 

Do sada je bilo devet takvih paketa ukupno vrijednih 8,5 milijardi eura, pri čemu su subvencionirani energenti i ograničene su cijene 170 proizvoda. 

Pored toga, dodao je, snižene su i stope poreza na dodanu vrijednost, uspostavljene mjere za transparentnosti cijena te je isplaćeno 11 jednokratnih potpora umirovljenicima.

Navodeći da bi inflacija prema projekcijama Ministarstva financija u 2026. trebala biti oko 2,8 posto, rekao je kako očekuje odgovornost i znatno veći doprinos svih tržišnih aktera kojima je, kako je naglasio, "država itekako pomogla u krizama".

- Ulazimo u 2026. u godinu s pozitivnim trendovima, optimizmom i dozom opreza na gospodarsko usporavanje u Europi i u svijetu, rekao je Plenković.

U tom smislu, dodao je, usvojen je državni proračun za 2026. godinu koji je usmjeren na nastavak rasta plaća, mirovina i socijalnih naknada.

Jedan od glavnih gospodarskih ciljeva prema njegovim riječima je ulazak u Organizaciju za europsku suradnju i razvoj (OECD).

Najavio je donošenje Nacionalne razvojne strategije do 2030. godine, novog zakona o obrtu i industrijske strategije te ubrzanje energetske i klimatske tranzicije i razvoj poljoprivredu u smjeru proizvodnju sigurne i zdrave hrane.

Nova uplata iz NPOO-a

Plenković je izvijestio i kako se danas očekuje uplata sedme rate od milijardu i 70 milijuna eura iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. 

- To je najveća je pojedinačna uplata iz Europskog proračuna Hrvatskoj od ulaska u EU prije preko 12 godina.

- S njom ukupno isplaćeni iznos od početka provedbe NPOO-a doseže 6,4 milijarde eura, čime smo dodatno potvrdili svoju poziciju među najuspješnijim državama članicama EU-a u provedbi Plana oporavka i otpornosti, rekao je Plenković.

Najavio je da će uplaćena sredstva za NPOO biti usmjerena u gradnju, opremanje i modernizaciju vrtića i osnovnih škola po cijeloj Hrvatskoj, izgradnju plinske infrastrukture, obnovu zgrada od potresa u Zagrebu te Sisku i okolici, i energetsku učinkovitost, nabavu 30 novih tramvaja za javni prijevoz Zagrebu i Osijeku, nabavu autobusa na alternativni pogon za javni gradski i prigradski linijski promet itd.

Na temelju pozitivnih trendova u 2026. ulazimo s optimizmom, ali i s dozom opreza s obzirom na gospodarsko usporavanje u Europi i svijetu, rekao je.

Tri ključna područja

Tri su ključna područja, rekao je Plenković - kvaliteta života građana, uređenija i otpornija država te snažnije gospodarstvo i međunarodna pozicija Hrvatske.

Kad je riječ o kvaliteti života građana, naglasio je da s početkom godine kreće rast invalidskih mirovine za 10 posto, ukida se penalizacija za prijevremenu mirovinu svima iznad 70 godina te uvodi mogućnost istovremenog korištenja mirovine i rada duljeg od polovice punog radnog vremena, uz isplatu mirovine u iznosu od 50 posto.

- Istodobno se stvaraju preduvjeti za potpuno ukidanje poreza na mirovine tijekom 2026. s ciljem da te izmjene stupe na snagu od 1. siječnja 2027., rekao je, te dodao da se s početkom 2026. uvodi i paket besplatnih bankarskih usluga za građane koji primaju plaću, mirovinu ili druga redovita primanja.

Time osiguravamo pristup osnovnim financijskim uslugama bez dodatnih troškova, istaknuo je, uz posebnu zaštitu umirovljenika i osjetljivih skupina.

Priuštivo stanovanje ključna je tema

Ključnom je temom naveo priuštivo stanovanje, a konačni je cilj je, rekao je jačanje priuštivog najma, poticanje stanogradnje, uređenje tržišta nekretnina i omogućavanje mladim ljudima i obiteljima sigurnije planiranje života u Hrvatskoj.

- Razmatrat ćemo i nove demografske mjere te jačati obitelj i sve njene članove, u skladu sa strateškim ciljem demografske revitalizacije, najavio je kao i to da će se osigurati preduvjeti za uvođenje jedinstvenog nalaza i vještačenja za osobe s invaliditetom,

U pogledu uređenije i otpornije države, premijer ističe da će u idućoj godini biti uspostavljen Registar stanovništva kojim će se osigurati "kvalitetnije, preciznije i pravednije planiranje javnih politika", odnosno Vlada će, kazao je, moći poduzimati ciljane mjere prema i za one kojima je potpora potrebna.

Podsjetio je i da se kreće s temeljnim vojnim osposobljavanjem te da s početkom 2026. Hrvatska samostalno preuzima nadzor i zaštitu vlastitog zračnog prostora, koji će se 24 sata dnevno provoditi višenamjenskim borbenim zrakoplovima Rafale.

Dodao je tome i nastavak digitalizacije javne uprave, provođenje fiskalizacije 2.0 i modernizaciju poreznog sustava.

Vezano uz snažnije gospodarstvo i međunarodnu poziciju Hrvatske, kao trećem cilju u 2026. godini, premijer je istaknuo kako će zaokruživanje međunarodnog položaja Hrvatske biti ulazak Hrvatske u OECD, a dodao je tome i da će Hrvatska predsjedati inicijativama Tri mora i MED9 te nastaviti brigu o Hrvatima u BiH.

Revidiranje Nacionalne razvojne strategije

U 2026. će biti revidirana i Nacionalna razvojna strategija, bit će donesen novi zakon o obrtu, kao i nova industrijska strategija, dodatno se ubrzati energetsku i klimatsku tranziciju te razvijati poljoprivredu za proizvodnju sigurne i zdrave hrane, najavio je među inim.

Najavio je i nastavak ulaganja u hrvatski obrazovni sustav,, rekavši o dosadašnjim uloženim sredstvima kako se "možda od Mažuranića nije vidjelo ovakva ulaganja u hrvatski obrazovni sustav".

Istaknuo je i nastavak ulaganja u cestogradnju te rekao kako je posebno važno da se do kraja ovoga mandata Vlade "riješi pitanje gužvi vezane uz Split, drugi najveći grad". 

Najavio je tako da će početkom siječnja biti otvoreni radovi na dionici Dugi rat Omiš.

- Trudit ćemo se da napravimo pozitivne iskorake i za važne društvene teme kao što su borba protiv nasilja i ovisnosti, jačanje skrbi o mentalnom zdravlju, osobito mladih, te odgovorno praćenje i primjenu umjetne inteligencije, dodao je.

Na početku desetogodišnjeg razdoblja upravljanja Vladom, s iskustvom upravljanja u brojnim krizama, poručio je na kraju Plenković, bavit će se onim što je najvažnije za sugrađane - stabilna, sigurna i razvijena Hrvatska, koja vodi računa o svim svojim građanima i koja se odgovorno priprema za izazove budućnosti.

Zakon o osobnoj asistenciji

Premijer Plenković pojasnio je i uredbu o izmjenama i dopunama Zakona o osobnoj asistenciji. 

Naglasio je da predložena uredba nije instrument za rješavanje svih pitanja vezanih za osobnu asistenciju, već da će se ostala pitanja rješavati redovitim zakonodavnim putem, kroz javna savjetovanja, radne skupine i dva čitanja u Hrvatskom saboru.

Slijedom predložene uredbe, odluke su sljedeće:

- Djeca do 18 godina imat će pravo na uslugu osobne asistencije.

- Pravo na uslugu osobne asistencije imaju i korisnici pomoći u kući, osobe s invaliditetom čiji roditelji ili članovi obitelji ostvaruju status roditelja njegovatelja, te svi korisnici čiji članovi obitelji imaju status njegovatelja temeljem drugih propisa, uključujući hrvatske ratne vojne invalide.

- Satnica usluge više nije ograničena, a maksimalan broj sati korištenja usluge povećan je na 24 sata dnevno, rekao je.

Prava i naknade za osobe s invaliditetom

Druga važna tema na sjednici odnosila se na prava i naknade za osobe s invaliditetom. 

Plenković je podsjetio da je 2016. godine bilo svega 409 rješenja za osobne asistencije, što je zahtijevalo financiranje od oko 556 tisuća eura, temeljem zakona kojeg je tada donijela Vlada. 

Danas, istaknuo je, broj rješenja premašuje 8.000, vrijednih 60 milijuna eura. 

Premijer je naglasio da odluka Ustavnog suda, koju Vlada sada provodi, značajno širi prava i povećava broj korisnika.

- Dvije stvari su ključne za budućnost; financijski aspekt, jer će prava koristiti veći broj korisnika, a također i dostupnost osobnih asistenata, kojih će trebati znatno više s obzirom na to da je usluga sada proširena na 24 sata dnevno, rekao je Plenković.

Podsjetio je da je za 2026. za sada predviđeno 1,5 milijardi eura za socijalna prava osoba s invaliditetom.