Sindikat znanosti: Dodatak TKU-u dobar, ali ne rješava najvažnije pitanje

Vlada i sindikati potpisali su dodatke II. Temeljnom kolektivnom ugovoru za službenike i namještenike u javnim službama. Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja istaknuo je kako se potpisivanjem dodatka Temeljnom kolektivnom ugovoru pridonosi povećanju prava članova sindikata i svih zaposlenika u sustavu, no time nije riješeno najvažnije pitanje - očuvanje njihove kupovne moći. 

U kolektivnom pregovaranju članovima sindikata koji u pregovaranju sudjeluju dogovorena su veća materijalna prava, što u praksi znači veća primanja od regresa, božićnica i uskrsnica.

Ministar rada, mirovinskog sustava, socijalne politike i obitelji Marin Piletić, izrazivši zadovoljstvo postignutim dogovorom, najavio je daljnje pregovore o povećanju materijalnih prava, kao i o osnovici plaća u državnim i javnim službama na jesen. 

- Povećan je regres za članove sindikata na 300 eura i na 250 za nečlanove, a ugovorit će se i novo pravo uskrsnica za 2024., dodao je Piletić.

- Ovim potpisom obvezali smo se kroz izmjene i dopune Zakona o radu da ćemo sjesti u roku od 90 dana i ugovoriti nova, povoljnija prava za članove reprezentativnih sindikata, odnosno onih sindikata koji pregovaraju s Vladom, rekao je ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić.

U prigodnom obraćanju prije potpisivanja predsjednik Vlade Andrej Plenković istaknuo je kako je osiguran 9,1 milijun eura za povećanje iznosa regresa u tim službama i izrazio zadovoljstvo postignutim dogovorom.

- Cilj socijalnog dijaloga je kontinuirano unaprjeđivanje materijalnih prava zaposlenika maksimalno u okviru mogućnosti, rekao je premijer i najavio kako će se pregovarati i o isplati uskrsnice za 2024. kao novog prava, što, dodao je, "pokazuje kontinuitete Vladine socijalne politike".

Podsjetio je kako Hrvatska nikada nije imala manju nezaposlenost, kao i nikad veću zaposlenost, oko 1.660.000 zaposlenih. Također je podsjetio na povećanje prosječne plaće za 48 posto, minimalne za 70, a prosječne mirovine za 37 posto u uvjetima pandemije i krize izazvane ruskom agresijom na Ukrajinu.

- Riječ je o povećanju za 50, odnosno za 100 eura, što je veliko povećanje. Mislim da ovakvim dogovorom možemo biti svi zajedno zadovoljni, i s aspekta da smo pronašli sredstva i s aspekta da je povećan regres za naše službenike i namještenike u javnim i državnim službama. To dovoljno govori o težini ovog dogovora, rekao je predsjednik Vlade Andrej Plenković.

Koordinatorica pregovora 11 sindikata javnih službi, predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja Sanja Šprem postignuti dogovor ocijenila je kao iskorak u postupku pregovaranja, a isplatu regresa od 300 eura za članove sindikata, odnosno 250 eura za nečlanove kao iskorak u njihovu razlikovanju u skladu sa Zakonom o radu, što su sindikati i tražili. 

- Ostaje nam raditi na ostvarenju ostalih materijalnih prava zaposlenika, dodala je.

U ime sindikata državnih službi, predsjednik Sindikata policije Hrvatske Dubravko Jagić ocijenio je kako se radi o malom, ali vrijednom dodatku te da su članovi nereprezentativnih sindikata nezadovoljni (zbog manjeg povećanja regresa), no da kriteriji moraju postojati.

- Cilj nam je ostvarenje boljih uvjeta, istaknuo je Jagić, izrazivši nadu da će pridonijeti jačanju sindikalne scene te da je to jedan od koraka kako bi se snaga sindikat temeljila na brojnosti članstva, a ne glasnosti pojedinih sindikalnih čelnika.

Potpisivanju su nazočili i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, financija Marko Primorac, pravosuđa i uprave Ivan Malenica te zdravstva Vili Beroš. 

Sindikati: Nije riješeno najvažnije pitanje - očuvanje kupovne moći

- Time nije riješeno najvažnije pitanje zaposlenika, a to je očuvanje njihove kupovne moći u uvjetima rasta cijena i očuvanje cijene njihova rada u odnosu na druge plaće u zemlji. Veći regres za 50 eura i rast plaća od dva posto od ovog svibnja ne mogu zaustaviti drastičnu eroziju materijalnog standarda i društvenog položaja zaposlenika, upozoravaju iz Sindikata znanosti.

Prema posljednjim dostupnim podacima, plaće u privredi su u odnosu na siječanj 2021. veće za 27 posto, a inflacija za 19 posto. Osnovica za izračun plaće u javnim službama veća je tek za 12 posto.

Iz Sindikata podsjećaju kako je premijer prilikom potpisivanja posljednjeg sporazuma o rastu osnovice, potkraj listopada, najavio da će se s predstavnicima sindikata sjesti za stol ako se procijeni da tih dva posto nije dovoljno.

Tragom te mogućnosti, dodali su, na zadnjem pregovaračkom sastanku javnih službi dogovoreno je da će se organizirati takav sastanak, no do njega još nije došlo.

- Mi doista ne znamo koliko lošije od ovoga mora biti da bi se sa sindikatima razgovaralo. Istovremeno se stvaraju kaste profesija kojima se omogućuje poseban privilegirani status i time razara sustav kolektivnog pregovaranja, ocijenili su iz Sindikata.

Navode kako javne službe muku muče s plaćama već desetljećima i da je svaki put opravdanje bilo to da nema dovoljno novca.

- Sada ima dovoljno novca, to svi u zemlji znaju, ali je odnos prema vlastitim zaposlenicima i dalje šikanirajući. Na koja se to načela politika plaća ove Vlade oslanja, pitaju se u Sindikatu.

Čini im se da je to politika bez načela "poput olupine koja se ljulja od vala do vala, bez cilja i smjera".

- Upravo takva politika sada dovodi do sve većeg broja socijalnih konflikata u zemlji. Čak i suci provode nezakoniti štrajk, a otvara se pitanje tko će takav štrajk zabraniti i proglasiti nezakonitim. Suci očito ne, ističe Sindikat znanosti.