Širi se smrad s Kaštijuna, građani traže hitnu akciju

Zbog prekomjernih količina otpada, posljednjih mjeseci ponovno se širi smrad s pulskog Kaštijuna. Građani upozoravaju da su potrebni konkretni koraci kako bi se situacija hitno stabilizirala.

Pulski Kaštijun svakodnevno prima goleme količine otpada što ponovno stvara problem neugodnih mirisa. Građani su prosvjedovali više puta jer, kako kažu, smrad je neizdrživ. Okolni mještani zgroženi.

- Traumatično, imam djecu, bavim se turizmom i oni ne žele više ovdje boraviti zbog smrada, posebno danas jer je jaka bura, ispričala je mještanka Suzana Kaparalin.

- Kaštijun se nalazi na određenoj nadmorskoj visini što znači da svaki vjetar koji puše određeni smjer zagađuje i smrad nosi u određeno naselje u općini Medulin, rekla je mještanka Gracijela Rogul.

Ljeti su, zbog dolaska sezonskih gostiju, brda na Kaštijunu sve veća. Najveći je problem neodvajanje biootpada, a dok se on gomila - hlapi. Tako se zbog svakodnevnog isparavanja širi smrad.

- Prozivamo gradonačelnike i načelnike Istre, to nisu već ni političke odluke, to su operativne odluke, oni moraju uvesti smeđe kante jer je to zakonski, objasnila je Helena Lozić Doklestić, vijećnica Možemo! U Skupštini Istarske županije.

Pulski gradonačelnik nije htio komentirati problem te je HRT-ovu ekipu uputio na Upravu Kaštijuna. Oni pak kao jedino rješenje vide odvajanje otpada.

- Za 2024. godinu Istarska županija je na 36,9 posto što je dosta ispod prosjeka te do kada ne bude prikladan ulaz materijala, odnosno miješanog komunalnog otpada, to jest s manjim udjelom biootpada u sebi, rekao je Aleksandar Budisavljević, direktor trgovačkog društva Kaštijun.

 

Istarski župan kaže nam kako već godinama Gradu Puli kao većinskom vlasniku predlaže zajedničko djelovanje.

- Treba, kažem još jednom, uključiti sve gradove, sve općine, posredno i njihova komunalna društva kako bi se zadovoljili tehnički uvjeti, a to je 390 tona dnevno, ne više od toga i udio vlage ne smije biti ovako visok, poručio je istarski župan Boris Miletić.

A da se može, pokazuje i primjer Buzeta. S visokih 47,6 posto jedini je istarski grad među 10 najuspješnijih u Hrvatskoj po odvojenom prikupljenom otpadu.