"Zelenim dvorištima" u Zagrebu do manje CO2 u zraku

Boravku na otvorenom u Zagrebu će pridonijeti i pilot projekt Zelenih dvorišta. Prvih sedam takvih dvorišta bit će zasađeno ove jeseni u središtu grada i na zagrebačkoj Trešnjevci, a sve kako bi se smanjilo zagrijavanje i količina CO2 u zraku.

Klima u Zagrebu danas je bliža mediteranskoj, dok je ona koju je grad nekada imao - danas na zagrebačkoj gori. Veliko toplinsko opterećenje donose urbanizacija i klimatske promjene.

- Mi smo napravili jednu malu analizu ovog klimatološkog ljeta i došli smo do podataka da je broj vrućih noći, kad temperatura nije padala ispod 20°C značajno porastao - bilo ih je 46 ovo ljeto. To je u odnosu na 1990. povećanje nekoliko puta, izjavio je Miljenko Sedlar iz Regionalne energetsko-klimatske agencija Sjeverozapadne Hrvatske.

Na forumu "Produktivni, zeleni i pravedni urbani razvoj" Zagreb sudjeluje s projektom "Aktiviranje zelenih površina za ugljičnu neutralnost" kojim se žele oživjeti zelena dvorišta. Tako bi se zaustavio rast temperature i pojava toplinskih otoka. U sedam dvorišta već ove jeseni će se zasaditi 31 stablo i 300-ak grmova i to uglavnom u centru grada, na području Donjeg grada, Medveščaka i ponešto na Trešnjevci.

- Zašto je to područje odabrano za pokus, zato što je to područje koje je nekako najgušće izgrađeno s najmanje zelenih površina, izjavila je Irena Matković, zamjenica pročelnika Gradskog ureda za obnovu, izgradnju, prostorno uređenje, graditeljstvo i komunalne poslove.

Zamjenik gradonačelnika Zagreba predstavio je strategiju zelene urbane obnove grada do 2034., podijeljenu u tri dijela.

- Prvo je nova zamjenska sadnja - povećali smo tu sadnju na čak 8000 stabala godišnje. Druga važna stavka je da sve nova zgrade koje se grade moraju biti izvedene po nad standardu - vrlo energetski, dakle učinkovite, i treća stvar da moramo kružno gospodariti zgradama i materijalom od uklanjanja, kazao je Luka Korlaet, zamjenik gradonačelnika Zagreba.

Na projekt ozelenjavanja privatnih zagrebačkih vrtova mogu se javiti svi građani, a financiran je sredstvima Europske unije.