Ružić: Socijalni radnici ne bi trebali biti administratori

Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Alen Ružić najavio je da će idući tjedan razgovarati sa zaposlenicima u sustavu socijalne skrbi koji su uključeni u bijeli štrajk kazavši da socijalni radnici ne bi trebali biti administratori.

- Meni je potpuno jasna situacija da socijalni radnici trenutno obavljaju svoje poslove u nevjerojatno velikom dijelu administrativnog karaktera, što nije u interesu nikome. Ni korisnicima ni meni kao ministru da plaćam socijalne radnike koji bi bili administratori, rekao je Ružić na konferenciji za novinare upitan o bijelom štrajku zaposlenika Hrvatskog zavoda za socijalni rad.

Konferencija za novinare održana je u povodu početka isplate uvećanog dijela prijevremenih starosnih mirovina.

Socijalnim radnicima osigurat ćemo administrativnu potporu

Ružić je najavio da će se pokrenuti sustav softvera koji će bitno omogućiti i olakšati rad socijalnim radnicima jer do lipnja očekuje da će vještačenja - koja su sada u analognoj formi - biti digitalizirana.

Time bi se maknuo teret generiranja rješenja za inkluzivni dodatak sa socijalnih radnika. U međuvremenu će se osigurati i drugi oblici administrativne potpore, poručio je te dodao da je "itekako" ušao u tu temu, da ima rješenja i da na tome radi.

Od inicijative "Od šutnje do promjene" očekivao je, kaže, "nešto konkretnije", kao i prijedloge koje će donijeti inovaciju. No, poštujući njihove plemenite namjere da se unaprijedi taj sustav, rekao je da početkom idućeg tjedna očekuje i vrlo konstruktivne razgovore.

Ružić je, na novinarski upit, negirao da je namjerno u isto vrijeme sazvao konferenciju za novinare kao i inicijativa "Od šutnje do promjene" i Udruga Nova vizija socijalne skrbi - NOVISS te dodao da će se s njima idući tjedan razgovarati o unaprjeđenje sustava kako bi socijalni radnici bili zadovoljni na poslu i doista radili svoj posao.

Naglasio je da ih želi rasteretiti i vratiti dignitet struci. Na tome, kaže, radi i s Hrvatskom komorom socijalnih radnika, a socijalne radnike želi informirati o svojim ciljevima, planu rada, konkretnim potezima te dobiti u njima partnere. 

Radimo na modelu elektroničke kartice koja će biti svuda dostupna

Ružić je potvrdio da je problem to što roditelji/skrbnici osoba s invaliditetom inkluzivni dodatak mogu podizati samo na šalteru u jednoj poslovnici banke te dodao da sada radi na najširoj dostupnosti financijskih sredstava za sva socijalna davanja, ne samo za inkluzivni dodatak.

Riječ je, kaže, o modelu elektroničke kartice koja će biti najopćenitija i bez ikakve stigmatizacije za najslobodnije trošenje, i koja će biti prihvaćena svugdje.

Izrazio je želju da ona bude životna - da se može dignuti dio gotovine za tržnicu, ali i da majka može štićeniku s nekih jeftinijih online trgovina kupiti npr. slušalice za tablet i slično.

Zbog odgovornog raspolaganja javnim novcem, kartica bi imala mogućnost naknadne kontrole kako se javni novac ne bi trošio na kockanje, drogu, alkohol ili cigarete. Smatra da bi se do toga doći najkasnije za osam mjeseci.

Upitan o inspekcijskom nalazu u Centru za odgoj i obrazovanje Dubrava rekao je da će uskoro biti gotov te da čine sve da se štićenicima tog Centra osigura najbolji mogući boravak, najkvalitetnija uslugu i najviša razinu sigurnosti.

Ružić: Od ponedjeljka isplata uvećanih prijevremenih starosnih mirovina

Ministar Ružić najavio je i da od ponedjeljka, 16. ožujka počinje isplata uvećanog dijela prijevremenih starosnih mirovina za 119.000 umirovljenika s navršenih 70 godina, bez podnošenja zahtjeva, a sukladno ukidanju penalizacije te kategorije umirovljenika.

- Riječ je o odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju koje su stupile na snagu 1. siječnja i po kojima se s navršenih 70 godina ukida penalizacija prijevremenih starosnih mirovina. Ukupno 119.000 naših umirovljenika dobit će isplate sa zaostacima za dva prethodna mjeseca, a daljnje isplate se nastavljaju redovito, kazao je ministar.

Prosjek isplate za dva prethodna mjeseca po umirovljeniku iznosi 105,38 eura, naveo je ministar Ružić.

To znači prosječno mjesečno uvećanje mirovina od 52,7 eura za umirovljenike koji su otišli ranije u mirovinu i kojima se od ove godine ukida penalizacija. 

- Na godišnjoj razini to je 600 eura povećanja primanja, što će značajno doprinijeti svakom umirovljeniku, istaknuo je ministar i dodao kako je Vlada u državnom proračunu za ovu mjeru osigurala gotovo 12 milijuna eura. 

Bez umanjenja nakon 70. godine

Pojasnio je kako se penalizacija ukida automatizmom s navršenih 70 godina, a do kraja ove godine trebala bi se ukinuti za ukupno 127.000 umirovljenika.

- Svi korisnici prijevremene starosne mirovine koji su u prethodnom razdoblju navršili 70 godina života, od 1. siječnja ove godine dobit će uvećanu mirovinu, bez dosadašnjeg umanjenja. Sve to odrađuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje automatizmom i umirovljenici iz ove kategorije nemaju potrebe podnošenja bilo kakvih zahtjeva, rekao je Ružić.

Smanjenje mirovine za svaki mjesec ranijeg umirovljenja prije navršenih 65 godina, neovisno o dužini staža, iznosi 0,2 posto, odnosno 12 posto za najviše pet godina.

- Ono što se odredbom ukidanja penalizacije želi postići jest poboljšanje financijskog položaja umirovljenika, a ovo zakonsko rješenje uvedeno je kroz socijalni dijalog na inicijativu predstavnika umirovljenika u okviru Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, podsjetio je ministar. 

Udruga NovisS: Sustav socijalne skrbi u Hrvatskoj u dubokoj krizi

- Sustav socijalne skrbi u Hrvatskoj nalazi se u dubokoj strukturnoj i sistemskoj krizi jer, unatoč zakonskim standardima zaštite korisnika, ne osigurava osnovne uvjete za njihovu provedbu, upozorila je predsjednica udruge NovisS - Nova vizija socijalne skrbi Nela Pamuković.

- Stručni radnici nalaze se u svojevrsnom sendviču između nerealnih očekivanja javnosti i kroničnog nedostatka resursa, dok se ključne odluke često donose bez uvida u stvarne kapacitete na terenu, rekla je Pamuković na konferenciji za novinare uoči Svjetskog dana socijalnog rada.

Konferencija je održana u vrijeme tzv. bijelog štrajka zaposlenika u sustavu socijalne skrbi. Pamuković je istaknula da su u štrajk, koji traje od 2. ožujka, zasad uključena 24 područna ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad, od ukupno više od 80, dok su podršku uputili i pojedini uredi koji se formalno nisu uključili.

Pamuković je rekla da iz pojedinih ureda dolaze informacije o pritiscima na zaposlenike koji sudjeluju u štrajku.

- Povratne informacije su da postoji zastrašivanje. Događa se prozivanje na razgovore onih koji sudjeluju u bijelom štrajku, rekla je.

Dodala je da zasad nije bilo sastanka s Ministarstvom rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, iako je inicijativa zatražila razgovor.

Objasnila je da ideja bijelog štrajka nije obustava rada nego provođenje stručnog rada prema pravilima struke.

- Rješavaju se svi stari predmeti, a novi se ne uzimaju dok se postojeći ne završe kako bi se pokazalo koliki je stvarni manjak socijalnih radnika u sustavu, rekla je Pamuković.

Predstavnici udruge upozorili su na 17 ključnih problema u sustavu, među kojima su kronični manjak smještajnih kapaciteta za djecu, starije osobe i osobe s invaliditetom, kriza udomiteljstva, prekomjerna birokratizacija, loši radni uvjeti te zastarjela infrastruktura.

Profesor sa Studijskog centra socijalnog rada Nino Žganec rekao je da je sustav socijalne skrbi izrazito centraliziran te da je nužno uvesti realne normative opterećenja stručnih radnika i provesti debirokratizaciju.

- Potrebno je definirati maksimalan broj korisnika po stručnom radniku kako bi se osigurala kvaliteta rada i spriječilo sagorijevanje, rekao je Žganec.

Upozorio je i da većina korisnika socijalne skrbi živi u zajednici, a ne u institucijama, zbog čega je nužno snažnije razvijati socijalne usluge u zajednici.

- Socijalne usluge u zajednici ključne su za podršku korisnicima, ali u Hrvatskoj još uvijek nisu dovoljno razvijene, dodao je.

Predstavnica inicijative "Od šutnje do promjene" Dubravka Smolić rekla je da su loši uvjeti rada u sustavu socijalne skrbi godinama stvarali nezadovoljstvo među stručnim radnicima.

- Shvatili smo da šutnjom nećemo postići ništa i da moramo pokretati pozitivne promjene u sustavu i društvu, rekla je Smolić.