Podaci popisa stanovništva iz 2021. pokazuju znatan rast udjela stanovništva s visokim obrazovanjem. Dominiraju žene - u svim dobnim skupinama, osim u onima iznad 60 godina. Uspoređujući podatke s prethodnim popisima vidljiv je kontinuiran porast udjela visokoobrazovanog stanovništva u Hrvatskoj svakih 10 godina pa je tako njegov udio 1961. bio manji od 2%, dok je 2021. iznosio gotovo četvrtinu.
Najveći udio stanovništva s visokim obrazovanjem u 2021. imali su Grad Zagreb, Primorsko-goranska županija te Dubrovačko-neretvanska. Najmanji udio stanovništva s visokim obrazovanjem je u Virovitičko-podravskoj županiji, Bjelovarsko-bilogorskoj - te Brodsko-posavskoj.
Da je manje nego ikad mladih i odraslih bez završene osnovne škole, najbolje znaju u najvećem Pučkom otvorenom učilištu, onom u Zagrebu.
- Za razliku od prije 20-30 godina kada smo imali velik broj polaznika koji nisu imali završenu osnovnu školu, sad imamo većinu polaznika kojima nedostaje jedan razred, bilo 7. ili 8. i oni se uključuju, otkriva Snježana Zbukvić Ožbolt, voditeljica Odjela za osnovnu i srednju školu, POU Zagreb.
I ne treba mnogo da se netko tko nije završio osnovnu ili srednju školu vrati obrazovanju.
- Posljednje dvije godine mjera Vlade RH je besplatan prijevoz učenika gdje se velik broj učenika iz drugih županija uključuju kod nas u Zagreb, jer im je to bila jedna stavka na koju nisu morali izdvojiti novac roditelji, kaže Zbukvić Ožbolt.
Od ukupnog broja stanovnika starijih od 15 godina, osnovnoškolsko obrazovanje ili manje od toga ima ih 20,4%, što je manje nego prije 12 godina.
Broj stanovnika, koji su završili srednju školu u tom razdoblju, veći je gotovo 3 postotna boda. Stanovnika Hrvatske s diplomom više je za 7,7 postotnih bodova.
Stručnjacima su ovi trendovi očekivani - blizu ili iznad prosjeka EU-a.
- Nije iznenađujuće jer smo u posljednjim desetljećima imali ekspanziju VSS, svjedoci smo da osim glavnih sveučilišta su se otvarale visoke škole i drugdje pa je to doprinijelo i tome da imamo veći udio VSS-a nego što smo imali ranije, objašnjava prof. dr. sc. Ivan Čipin, Katedra za demografiju, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
Jasna je i podjela stupnja obrazovanja prema županijama, smatraju stručnjaci.
- To ne iznenađuje da u razvijenim krajevima imamo najveći udio VSS-a jer radna mjesta u tim krajevima zahtjevaju visoko obrazovanje, dodaje prof. Čipin.
Za bolju budućnost Hrvatske, ističe psiholog Boris Jokić - te razlike treba smanjiti.
- Upravo bi politika trebala učiniti da mladi ljudi i oni srednje dobi koji dolaze iz tih sredina da imaju što raditi i gdje se vratiti i da tamo imaju mogućnost ostvariti svoje obrazovne i profesionalne i obiteljske aspiracije i želje, poručio je prof. dr. sc. Boris Jokić, ravnatelj Instituta za društvena istraživanja Zagreb.
Članstvo u Europskoj uniji, slažu se stručnjaci, nudi nova iskustva i prilike za obrazovanje mladima i drugima koji to žele, ali, ističu, samo će ih uz kvalitetnu potporu ostvariti u Hrvatskoj.
