Čelnici država EU-a: Aneksija ništetna i nema nikakve pravne učinke

A dok Putin tvrdi da se rusofobija širi svijetom - čelnici država članica Europske unije - "nedvosmisleno odbacuju i osuđuju" nelegalnu aneksiju četiriju ukrajinskih okupiranih područja. Za njih je ništetna i nema nikakve pravne učinke.

Rezultati referenduma u četiri ukrajinske regije gotovo su identični onima na Krimu, prije 8 godina.

Nakon što su Ukrajinci svrgnuli proruskog predsjednika, a ruske snage preuzele kontrolu nad Krimom, referendum o pripojenju nije trebalo dugo čekati. Nakon objave o 97% glasova za otcjepljenje, Krim je 21. ožujka pripojen Rusiji. Bilo je to manje od mjesec dana nakon invazije na ovaj ukrajinski otok. Kijev i Zapad rekli su da taj referendum predstavlja kršenje ukrajinskog ustava i međunarodnog prava.

Isto kažu i danas kad Vladimir Putin proglašava aneksiju gotovo petine ukrajinskog kopna.

- U potpunosti smo predani suverenitetu, jedinstvu, neovisnosti i teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine unutar njezinih međunarodno priznatih granica, u skladu s relevantnim rezolucijama UN-a. Svaka odluka Rusije da nastavi s tim dodatno ugrožava izglede za mir, rekao je glavni tajnik UN-a Antonio Guterres.

- SAD neće nikad, nikad, nikad priznati ruske pretenzije na ukrajinski teritorij. Ovi tzv. refendumi su laž, čista laž. Rezultati su proizvedeni u Moskvi, a istinska volja ukrajinskog naroda očita je svaki dan dok žrtvuju svoje živote za spas svog naroda i neovisnost svoje zemlje, istaknuo je predsjednik SAD-a Joe Biden.

Ursula von der Leyen napisala je, među ostalim, na Twitteru da ilegalna aneksija koju je Putin proglasio neće ništa promijeniti. Sva područja koja su nezakonito okupirana uvijek će biti dio suverene Ukrajine.

- To su stvari, ja bih rekao, unutar ruskoga miljea i unutar ruskoga modeliteta rada koji je katastrofalan, kojeg mi naravno niti ćemo priznati. Naprotiv, osuđujemo to kao i sve članice EU. Jučer je bila zajednička izjava, rekao je predsjednik Vlade RH Andrej Plenković.

Proglašenje aneksije već je izazvalo eskalaciju sukoba koja znači i eskalaciju sigurnosnih prijetnji. Zato Europska komisija traži od država članica strože procjene ruskih zahtjeva za izdavanjem putnih viza.

- Ako ruski državljanin, namjerava ostati dulje od 90 dana u EU, ne treba mu izdati vizu. Ako pak namjerava napustiti Rusiju na duže vrijeme, treba predati zahtjev za dugoročniju vizu ili boravišnu dozvolu. Pravo da netko dobije turističku ili kratkoročnu vizu za EU nije temeljno ljudsko pravo nego privilegija. Pravo na azil jest temeljno ljudsko pravo i na to se ove smjernice ne odnose, izjavila je europska povjerenica za unutarnje poslove Ylva Johansson.

Nakon Poljske i baltičkih zemalja i Finska je od ponoći zabranila ulazak ruskim državljanima. Bila je to jedna od posljednjih, lako dostupnih kopnenih ruta u Europu, u vrijeme dok tisuće Rusa pokušava izbjeći mobilizaciju.

- Tijekom vikenda smo vidjeli da dolazi mnogo mladih muškaraca, ali sada više nije tako, rekao je finski granični policajac Markus Haapasaari.

Finska vlada kaže da će ovaj potez dovesti do značajnog pada prekograničnog prometa, ali da će ulasci i dalje biti dopušteni zbog obiteljskih posjeta, posla i studija. Vrata su otvorena i ruskim disidentima.

Ipak, ni mnogi koji ostaju u Rusiji, ne daju se zaslijepiti Putinovom proslavom aneksije.

- Prave emocije skrivat će se daleko od onoga što bude javno prikazano. Ljudi shvaćaju da je politika sada na bojnom polju. Nije važno za što se glasa i što se potpisuje. Bitno je tko napreduje, a tko se povlači. U tom smislu, Kremlj Rusima ne može ponuditi ništa utješno, smatra Abbas Gallyamov, neovisni politički analitičar i bivši pisac Putinovih govora.

Virtualna stvarnost koju Putin pokušava stvoriti, kaže, samo pokazuje koliko je u stvarnosti nemoćan.