HRT u Odesi: Ništa se još ne zna o evakuiranim pripadnicima Azova

17.05.2022.

19:23

Autor: Elizabeta Gojan/Dnevnik/IMS/HRT

Elizabeta Gojan

Elizabeta Gojan

Foto: Dnevnik / HTV

Posebno težak dan bio je danas u Ukrajini. Pregovori o mogućoj razmjeni i oslobađanju ukrajinskih branitelja, koje su iz Maurioplja evakuirale ruske snage, zahtijevat će strpljenje obiju strana. Novinarka HTV-a Elizabeta Gojan izjavila je za središnji Dnevnik kako se još uvijek ne zna ništa o evakuiranim pripadnicima pukovnije Azov. 


- Oni su 82 dana branili čeličanu Azovstalj. Evakuirali su ih Rusi. Zna se tek da je Ukrajina nastojala postići dogovor da se oni evakuiraju ili na području pod ukrajinskom kontrolom ili u neku neutralnu zemlju. To nije uspjelo, pa je rano jutros službeni Kijev objavio: obrana čeličane Azovstalj je gotova. Kijev daje naslutiti da će doći do pregovora, razmjene zarobljenika i ranjenika, ali još uvijek nema nikakve službene potvrde o tome, kazala je za središnji Dnevnik HTV-a novinarka Elizabeta Gojan javljajući se iz Odese.  

- Rođaci vojnika pukovnije Azov u velikom su strahu. Boje se hoće li oni živi dočekati moguću razmjenu. Nakon borbi oko Krima i separatističkih republika Doneck i Luhansk, 2014. godine, zarobljeni borci razmijenjeni su tek nakon nekoliko godina. Neke obitelji su jutros primile poruke od svojih dragih iz čeličane, u kojima kažu da je stanje jako ozbiljno i da vjerojatno neće moći još dugo komunicirati jer će se sve veze prekinuti, dodala je.

Irina Vereščuk, potpredsjednica ukrajinske vlade, izjavila je da ukrajinske vlasti rade na sljedećim fazama operacije za evakuaciju boraca koji su još uvijek u čeličani. Ne zna se je li sa posljednjih sedam autobusa potpuno očišćena čeličana Azovstalj. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov odbio je komentirati status evakuiranih vojnika i nije odgovorio hoće li oni biti tretirani kao ratni zarobljenici ili ratni zločinci. Predsjednik ruskog parlamenta Vjačeslav Volodin kazao je "da oni koji su evakuirani ne bi trebali biti razmijenjeni, nego bi umjesto toga trebali biti izvedeni pred lice pravde. Nacističke zločince ne treba zamijenjivati, rekao je doslovno. Naša zemlja postupa humano prema onima koji su se predali ili su zarobljeni, ali što se tiče nacista naš stav bi trebao ostati nepromijenjen, prenosi Elizabeta Gojan.

Neki ruski dužnosnici išli su i dalje. Leonid Slutski, ruski zastupnik, koji je i sudjelovao u pregovorima između Rusije i Ukrajine tijekom rata, rekao je da treba ukinuti moratorij na smrtnu kaznu za borce iz pukovnije Azov. Rusko ministarstvo pravosuđa je već od Vrhovnog suda zatražilo da se pukovnija Azov proglasi terorističkom organizacijom. To bi jako zakompliciralo moguću razmjenu zarobljenika, kazala je Gojan.

Pojašnjava da je "Azov bio ključni dio ruskog narativa u ovom ratu u kojem se govori o tzv. denacifikaciji". Pukovnija Azov osnovana je 2014. godine kao dobrovoljačka milicija za borbu protiv proruskih separatista, a mnogi njezini članovi imali su ekstremno desničarske stavove. Sada je pukovnija Azov dio nacionalne garde Ukrajine i njezini zapovjednici tvrde da su odustali od desničarskih stavova. Rusija je operaciju Azovstalj nazvala masovnom predajom, dok je ukrajinska strana tvrdila da su vojnici koji su branili čeličanu izvršili svoju borbenu zadaću te da je sada glavni cilj spasiti njihove živote. Ukrajini su, rekao je predsjednik Volodimir Zelenski, potrebni živi ukrajinski heroji. Zvuči opreznije nego svi ostali. Posao vraćanja dječaka kući se nastavlja, a za taj je posao potrebna delikatnost i vrijeme, kazao je Zelenski, a prenosi Gojan.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!