Na istoku Ukrajine odjekuju eksplozije projektila

Na istoku Ukrajine, uz crtu razdvajanja ukrajinskih i proruskih snaga, odjekuju eksplozije projektila. Svaka strana optužuje onu drugu, kontradiktorne su informacije o tome tko koga gađa. Istodobno, i dalje traju diplomatski napori da se izbjegne eskalacija sukoba. Njemačka je pozvala svoje građane da hitno napuste Ukrajinu.

Ukrajinska vojska objavila je snimke jedne svoje kontrolne točke nedaleko od Luganska, na istoku zemlje, na kojoj se vide eksplozije snimljene nadzornim kamerama.

A vlasti secesionističke proruske regije na istoku Ukrajine objavljuju snimke evakuacije žena, djece i starijih koje prevoze u Rusiju. Kažu da će skloniti 700 tisuća ljudi. Ujedno, tamošnja vlast objavila je opću mobilizaciju.

- Pozivam svoje sunarodnjake iz pričuvnog sastava da se jave u vojne odsjeke. Potpisao sam odluku o općoj mobilizaciji. Pozivam sve muškarce naše republike koji su sposobni nositi oružje da brane svoje obitelji, djecu, žene, majke. Zajedno ćemo ostvariti željenu pobjedu, nužnu za sve nas, štiteći Donbas i sve ruske ljude, rekao je Denis Pušilin, čelnik samoproglašene proruske republike Donjeck.

Rusija je počela novi krug vježbi na Sjevernom i Crnom moru, brodovi lansiraju krstareće projektile namijenjene ciljevima na moru i kopnu. Potvrđeno je da je na vježbama i predsjednik Vladimir Putin.

Na sigurnosnoj konferenciji u Münchenu američka potpredsjednica Kamala Harris naglasila je da svaka zemlja ima pravo izabrati svoju vlast i svoja vojna savezništva. Potvrdila je punu predanost SAD-a članku 5 NATO sporazuma i zaštiti saveznika u slučaju napada Rusije na Ukrajinu.

- U ovom odlučujućem trenutku sve oči uprte su prema Ukrajini. Stalno smo govorili da postoji udžbenik prema kojem djeluje ruska agresija, to nam je dobro poznato. Rusija će glumiti neznanje i nevinost. Stvorit će lažne pretpostavke za napad, gomilati snage i oružje svima pred očima. Imamo izvješća o očitim provokacijama, vidimo ruske dezinformacije, laži i promidžbu, rekla je Harris.

- Posljednjih dana vidjeli smo da borci koje podržava Rusija u znatnoj mjeri krše primirje. Žele isprovocirati Ukrajinu u regiji Donbas. Čak su jučer granatirali i ukrajinski vrtić, za što je Rusija lažno optužila Ukrajinu. I druge dezinformacije šire se u ruskoj javnosti, poput one da se Ukrajina sprema napasti Donbas, rekao je predsjednik SAD-a Joe Biden.

Procjene o broju ruskih snaga uz granicu s Ukrajinom sada se kreću od 149 do čak 190 tisuća, ovisno o izvorima. Američki ministar obrane Lloyd Austin, umirovljeni visokopozicionirani general američke vojske, potvrdio je da su okupljene snage i njihov raspored sukladni pripremi za napadno borbeno djelovanje.

- Putin ima mogućnosti u tom području za pokret kada god to zaželi. Slažem se s predsjednikom Bidenom da je Putin već donio odluku jer, ako pogledate što se sve nalazi u tom području, to su poprilične borbene snage. One se sada trebaju preusmjeriti u borbeni poredak i krenuti prema granici. To znači napad. Ondje je i logistika, zrakoplovstvo, poljske bolnice, zapovjedna mjesta. I kao netko tko je to radio, mogu vam reći da je to točno ono što trebate ako želite poduzeti napad, rekao je Austin.

Svi na zapadu ipak ističu kako diplomatske mogućnosti nisu iscrpljene. Britanski premijer Boris Johnson sastao se u Münchenu s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim te naglasio da svi sudionici konferencije podržavaju Ukrajinu. Johnson je pozvao Moskvu da se povuče, ističući da bi invazija bila katastrofa za Europu, Ukrajinu i Rusiju.

Zelenski: Ukrajina ne paničari, ali joj treba vojna pomoć i ulaganja

Usprkos upozorenjima američkih dužnosnika da ne napušta Ukrajinu i posjećuje München, Zelenski je u subotu stigao na sigurnosnu konferenciju u tom bavarskom gradu. 

Za pomoć Ukrajini ne trebaju nam datumi potencijalnih invazija, obranit ćemo na sve datume, potrebno je naoružanje, osnaživanje ekonomije putem investicija ili povoljnih kredite, rekao je Zelenski. 

Ne možemo na dnevnoj razini govoriti da će sutra biti rat. Kako će funkcionirati naše gospodarstvo ako se svaki dan očekuje invazija. Može li se živjeti u takvoj državi? Ne može, naglasio je ukrajinski predsjednik. 

Ukrajina stoga ne paničari, konzistentna je u ignoriranju provokacija te je njezin odgovor veoma miran jer se ona već osam godina nosi s ruskom agresijom i zna na što treba, a na što ne treba reagirati. 

Kad masovni mediji pišu da je situacija nikad gora, to nije istina, istaknuo je Zelenski, iako je stanje ocijenio tragičnim, pa i za Ruse koji su nekad imali dobre odnose s Ukrajincima. 

Zelenski u svojem obraćanju nije štedio Zapad, naglasivši da Rusija još od 2014. uvjerava da Ukrajinu nitko ne čeka u Europi, na što Europa ne daje protuodgovor.

Jednaka situacija je i s članstvom u NATO-u, nastavio je Zelenski, za koji se govori da je otvorio vrata Ukrajini, iako postoje države koje se tomu protive, no ne govore to javno. 

Osvrnuo se na govor ruskog predsjednika Vladimira Putina koji se obratio s iste pozornice u Münchenu prije petnaest godina, kritizirajući SAD, svjetski poredak i širenje NATO saveza. 

Svijet je na to odgovorio politikom smirivanja Moskve, a rezultat je aneksija Krima i agresija nad istokom države, rekao je Zelenski, kritizirajući pritom i Ujedinjene narode koji su bespomoćni kad se krše njihove konvencije. 

Sigurnosna arhitektura je uništena, prekasno je da je se popravlja, treba nam nova. 

Govoreći o sankcijama kojima Zapad prijeti Rusiji u slučaju invazije na Ukrajinu, Zelenski je rekao da će za njih biti prekasno ako se donesu nakon bombardiranja. 

O krizi na granicama države kazao je da nije samo ukrajinska, nego i opasnost za Europu i svjetski poredak. 

Ukrajina ne treba moliti. Ovdje je riječ i o sigurnosti Europe kojoj je Ukrajina već niz godina služila kao pouzdan štit, zadržavajući jednu od najvećih svjetskih vojski, zaključio je. 

U granatiranju proruskih separatista ubijena dvojica ukrajinskih vojnika

Ukrajinska vojska objavila je da su u subotu granate proruskih separatista ubile dvojicu ukrajinskih vojnika, a četvorica su ranjena u području istočne Ukrajine gdje je ovotjedno nasilje izazvalo bojazan od početka ruske vojne akcije.

Ukrajinska vojska je na svojoj Facebook stranici objavila da je od početka dana evidentirala 70 kršenja primirja koja su počinili separatisti, u usporedbi sa 66 slučajeva u prethodna 24 sata.

Vojska je izvijestila da su separatisti otvorili vatru na više od 30 naselja duž crte bojišnice koristeći teško topništvo, što je zabranjeno sporazumima čija je svrha spriječiti dugotrajni sukob.

Grupa zastupnika i stranih medija koji su posjetili područje sukoba našla se na udaru vatre zbog čega su morali biti odande evakuirani i odvedeni u sklonište, rekao je u subotu u posebnom priopćenju glasnogovornik stranke predsjednika Volodimira Zelenskija.

Separatisti su na društvenoj mreži Telegram optužili Ukrajinu za granatiranje područja pod kontrolom separatista te su kazali da moraju odgovoriti.

Granatiranje preko crte koja dijeli vladine snage i separatiste naglo je pojačano ovaj tjedan, što je ukrajinska vlada nazvala provokacijom.

Oštro odbacuje bilo kakve insinuacije Rusije da bi Kijev mogao pokrenuti ofenzivu na istoku Ukrajine.