07:00 / 09.05.2022.

Autor: Danko Družijanić/Agenda: Svijet/HRT

Neovisnost u zamjenu za sigurnost

Ilustracija

Ilustracija

Foto: Dado Ruvic / Reuters

Rat u Ukrajini u prvi je plan gurnuo pitanje sigurnosti na europskom kontinentu. Stoga ne čudi da dvije desetljećima neutralne države - Finska i Švedska - razmišljaju o članstvu u NATO-u. Tu odluku podupire i većina građana. Helsinki i Stockholm sada traže jamstvo NATO da će ih braniti i tijekom tzv. tranzicijskog razdoblja. Odluku o članstvu te dvije nordijske zemlje donijet će u danima koji dolaze.

Tri broda NATO pakta uplovljavaju u finsku luku Turku prije desetak dana. Estonsko, latvijsko i nizozemsko borbeno plovilo ondje su zbog združenih vježbi s finskom mornaricom.

Finska je neutralna zemlja, od 2. svjetskoga rata nije se svrstavala, svjesna svojega zemljopisnog položaja i prednosti neutralnog statusa, nakon krvavog iskustva sa sovjetskom invazijom i otimanjem teritorija 1939., nedugo nakon napada Njemačke na Poljsku. No, od 24. veljače sve se dramatično pokrenulo.

- NATO je zbog rata u Ukrajini povećao svoju pripravnost, ujedno i na Baltičkome moru. Naš je cilj izbjeći incidente i nesreće kako bismo mogli očuvati mir i na sjevernom području NATO-a. Ovaj posjet luci i vježba bili su planirani mnogo prije nego što je počeo ovaj rat u Ukrajini.Ponavljam, to je redoviti rutinski posjet luci koji se podudara s povećanim napetostima i zanimljivom političkom situacijom u Finskoj, kaže Ott Laanemets, zapovjednik NATO-ove skupine protuminskih mjera.

Više od 80 godina finske neutralnosti sada je odbačeno. Vodeće političke snage u parlamentu redom su se, čak i one poznate po pacifističkim stajalištima, svrstale na stranu ulaska u NATO.

- Jasno je da su postupci Rusije doveli Finsku mnogo koraka bliže potrebi za vojnim savezom, rekao je Antti Lindtman, vođa parlamentarnog kluba Socijaldemokrata.

- Zelena skupina pozdravlja članstvo Finske u NATO-u i njegovu promptnu provedbu, kazao je Atte Harjanne, vođa parlamentarnog kluba Zelenih.

- Ako Finska i Švedska pristupe NATO-u, organizacije obrane sjevera Europe mogla bi se promatrati kao cjelina. Bliska suradnja Švedske i Finske tijekom mogućeg procesa pristupanja bila bi važna, a istodobni pristupni procesi mogli bi olakšati pripremu na moguću reakciju Rusije, rekao je Peeka Haavisto, finski ministar vanjskih poslova (Zeleni).

Finci snažno suosjećaju s Ukrajinom. Tisuće građana došle su u Helsinki prosvjedovati, noseći zastavu napadnute zemlje. Vjerojatno je dobrim dijelom prisutna i bojazan od sličnog scenarija prema 5 i pol milijunskoj Finskoj.

Za vladu u Helsinkiju dvojbe nema - agresija na Ukrajinu dugoročno ugrožava sigurnost i stabilnost u Europi, te je očito kršenje međunarodnog prava, Povelje UN-a i principa OESS-a. Vidimo da je Rusija spremna poduzeti mnogo rizičnije operacije nego do sada kako bi proširila svoju sferu utjecaja, navode Finci.

- Drugo, Rusija je sposobna poslati više od 100.000 vojnika protiv jedne zemlje, čak i bez mobilizacije rezervista. Ovo je strašan scenarij, naravno, to što smo vidjeli na ukrajinskoj granici. Treće, sve više primjećujemo neodgovorno spominjanje nekonvencionalnog oružja, uključujući taktičko nuklearno i kemijsko oružje, rekao je Pekka Haavisto, finski ministar vanjskih poslova (Zeleni).

Sredinom ovog mjeseca Švedska i Finska trebale bi predati zahtjeve za članstvo. Čak ni desetljeća hladnoga rata nisu ih na to potaknula, ali jest odluka Vladimira Putina da napadne Ukrajinu.

Sjever Europe već dugo vremena ojačava svoju obranu od opasnosti s istoka. NATO-ove su snage na granicama prema Rusiji uvećane, provode se brojne aktivnosti pripreme i odvraćanja, svojevrsna demonstracija sile. Ovo je američki vojni brod u litavskoj luci. Vodstvo NATO-a poručuje da je odluka o traženju članstva na Finskoj i Švedskoj, ali da ih u Savezu čeka topla dobrodošlica.

- Siguran sam da ćemo pronaći rješenje za prijelazno razdoblje od slanja zahtjeva Finske i Švedske do formalne ratifikacije u svih 30 parlamenata. Siguran sam da ćemo uspjeti premostiti prijelazno razdoblje, poručio je Jens Stoltenberg, glavni tajnik NATO-a.

Sjevernoatlantski savez osnovan je nakon najvećeg i najkrvavijeg rata u povijesti, ponajprije radi zaštite vječno nestabilne Europe od budućih masovnih stradanja. Tijekom hladnoga rata NATO nije poduzeo nijednu vojnu operaciju.

Savez ima političku i vojnu dimenziju. Politički promiče demokraciju i kada je riječ o tome - Švedska i Finska visoko su usklađene s NATO-ovim standardima. Vojna komponenta i glavni smisao saveza utjelovljeni su u Članku 5 ugovora o osnivanju saveza iz 1949.

Dosad se NATO na članak 5. pozvao samo jedanput, nakon terorističkog napada u SAD-u 11. rujna 2001. No, suprotno uvriježenom shvaćanju u široj javnosti, nije NATO napao Afganistan mjesec dana poslije, nego je to akcija SAD-a i Velike Britanije.

NATO je u svojoj povijesti izveo samo dvije ofenzivne akcije, i to isključivo zračnim udarima. 1995. protiv vojske bosanskih Srba i 1999. kada je punih 78 dana gađao ključne vojne i infrastrukturne ciljeve u Srbiji, za što je izravni povod bilo krvoproliće i rat na Kosovu, kao završnica 8-godišnjeg niza ratova na prostoru bivše Jugoslavije.


video thumb

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!