19:10 / 16.03.2022.

Autor: Elizabeta Gojan/Dnevnik/P.F./HRT

Puna tri tjedna traje rusko razaranje Ukrajine

Satelitska snimka razaranja u Mariupolju, Ukrajina

Satelitska snimka razaranja u Mariupolju, Ukrajina

Foto: Maxar Technologies / Reuters

Ruska invazija na Ukrajinu ulazi u četvrti tjedan. U Kijevu se nastavljaju raketirati i veliki stambeni neboderi, eksplozije se čuju u Odesi, Zaporižju, Harkivu. Iz opkoljenog Mariupolja stižu slike potpunog uništenja tog lučkog grada na Azovskom moru. Ukrajinci najavljuju da na nekim bojištima kreću u protuofenzivu. Istodobno, nastavljeni su pregovori o sporazumu koji bi okončao rat, a ukrajinski predsjednik i dalje od međunarodne zajednice traži pomoć u zaustavljanju agresije na njegovu zemlju.


Ovacije su dočekale video pojavljivanje ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog na posebnoj sjednici američkog Kongresa.

Nancy Pelosi rekla je, između ostalog, "Slava Ukraine".

Predsjednik Zelenski želi više od pljeska. Podsjeća na proročansku poruku Martina Luthera Kinga.

- Imam potrebu. Moram zaštititi naše nebo. Trebam vašu odluku, vašu pomoć pomoć. Što je potpuno isto. Isto što vi osjećate kad čujete riječi: "Imam san", rekao je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski.

Podsjećajući ih na rano jutro 1941. i Pearl Harbour, na New York 11. rujna, predsjednik Zelenski ponovno traži zatvaranje neba nad Ukrajinom.

To je teror kakav Europa nije vidjela 80 godina, a mi od svijeta tražimo odgovor na taj teror. Je li to mnogo? Stvoriti zonu zabrane letenja iznad Ukrajine radi spašavanja ljudi! Je li to previše za tražiti? Humanitarna zona bez letenja, nešto kako Rusija ne bi mogla terorizirati naše slobodne gradove, istaknuo je Zelenski.

Još jedan dan razaranja, još jedan dan gubitaka u Ukrajini, koju puna tri tjedna napadaju ruske snage. Borbe su sve bliže glavnom gradu Kijevu. Cilj danas - stambeno naselje Ševčenkivski. Poslijepodne - trgovina u središtu grada. Ranjeno je četvero. Opkoljena strateške luka na Azovskom moru, Mariupolj, i dalje pod stalnim napadima. U jučer zauzetoj bolnici ruske snage i dalje kao taoce drže najmanje 400 ljudi, većinom pacijenata i liječnika. Ova, jedina preostala bolnica postala je sve - hitni centar, rodilište i - mrtvačnica, u kojoj više nema mjesta, pa tijela ubijenih leže uokolo.

- Pogledajte, tu leže djeca. Pokriveni su, da ih zaštitimo od razbijenog stakla. Kad je glavna zgrada uništena, donijeli smo ih ovamo, ovo je naša oprema, prestane li raditi, to je to, istaknula je medicinska sestra u Mariupolju.

Kroz nekoliko se humanitarnih koridora iz grada uspjelo probiti gotovo 29.000 ljudi. Na evakuaciju čeka njih još najmanje 200.000. No, ruske snage napale su konvoj civilnih vozila, još nema podataka o žrtvama.

Iako napade ne zaustavlja, duh spremnosti na dogovor u pregovorima osjeća ruska strana. Kompromis za okončanje rata Kremlj vidi u ideji stvaranja demilitarizirane Ukrajine - po uzoru na Austriju ili Švedsku. Nije do kraja jasno kakvu točnu demilitarizaciju Rusija očekuje, jer bi prema tom prijedlogu Ukrajina i dalje imala svoje oružane snage.

- Sada se ozbiljno razgovara o neutralnom statusu uz, naravno, sigurnosna jamstva. Moguće su sve opcije, bilo kakva općeprihvatljiva sigurnosna jamstva za Ukrajinu i sve zemlje, uključujući Rusiju, s iznimkom proširenja NATO-a, rekao je ministar vanjskih poslova Ruske Federacije Sergej Lavrov.

Odgovor iz Kijeva bio je trenutačan i - očekivan. Savjetnik ukrajinskog predsjednika i pregovarač Mihajlo Podoljak uzvraća kako je ruski prijedlog neprihvatljiv. Mirovni sporazum, naglašava, mora biti pod ukrajinskim uvjetima, štititi suverenitet Ukrajine.

Onaj koji zapravo donosi odluke u Kremlju - ponavlja.

- Nikada nećemo dopustiti da Ukrajina služi kao odskočna daska za agresivne akcije protiv naše zemlje.To su načelna pitanja za Rusiju, za našu budućnost- neutralni status Ukrajine, njena demilitarizacija i denacifikacija. Bili smo spremni i sada smo spremni razgovarati o njima tijekom pregovora, rekao je predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin.

Prvi strani političari u tri tjedna, vlakom su doputovali u ratnu zonu, Kijev - premijeri Poljske, Češke i Slovenije.

- Vi se borite za svoje živote, svoju slobodu, ali mi znamo da se borite i za naše živote i našu slobodu, a to je za nas jako važno. Poruka naše misije je reći našim ukrajinskim prijateljima da nisu sami, da Europa stoji uz vas, naše zemlje stoje uz vas, i to je nešto što je u ovim teškim danima, vrlo važno, istaknuo je premijer Češke Republike Petr Fiala.

Dan poslije, Marina Ovsyannikova, hrabra antiratna prosvjednica u programu uživo ruske državne televizije, nada se kako sve nije bilo uzaludno, da će otvoriti oči Rusima u prepoznavanju propagande koja im se servira.

- Iskreno, zabrinuta sam za svoju sigurnost. Vjerujem u ono što sam učinila, ali sada razumijem razmjere problema s kojima ću se morati nositi i, naravno, izuzetno sam zabrinuta za svoju sigurnost, rekla je.

Nakon što je Rusija jučer najavila povlačenje iz Vijeća Europe, ta organizacija za zaštitu ljudskih prava nakon 26 godina izbacila ju je iz članstva .

video thumb

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!