Put u katastrofu: Atlantske struje u kolapsu, Zemlja se pregrijava

Pojačajte napore u borbi protiv globalnog zatopljenja ili je za nekoliko godina Pariški sporazum mrtav, poručuju Ujedinjeni narodi vladama uoči ovogodišnjeg međunarodnog klimatskog summita koji se u studenom održava u Azerbajdžanu. 

U svojem izvješću o klimatskim promjenama ističu da aktualni planovi i politike dovode do globalnog zatopljenja u rasponu od 2,6 do 3,1 stupnja Celzijusa u ovom stoljeću, s nikakvim izgledima da se porast temperature ograniči na 1,5 stupnjeva, kako je dogovoreno u Parizu 2015.

Oluje, suše, poplave, toplinski valovi, otapanje ledenjaka - priroda uzvraća udarac. Hitna akcija protiv klimatskih poremećaja svim bi državama morala biti imperativ.

- Nalazimo se na klimavoj točki ravnoteže našeg planeta. Ili će svjetski vođe premostiti jaz između cilja smanjenja emisija i trenutačnog stanja ili ćemo se strmoglaviti ravno u klimatsku katastrofu koja će najviše pogoditi najsiromašnije i najranjivije, upozorio je glavni tajnik UN-a Antonio Guterres.

Izgledi da se zagrijavanje Zemlje ograniči na 1,5 stupnjeva, kao što je dogovoreno u Parizu, gotovo su nikakvi - stoji u UN-ovu izvješću.

Porast temperature od 3,1 stupnja do kraja stoljeća

- Sadašnje politike vode nas prema katastrofalnom porastu temperature od 3,1 Celzijeva stupnja do kraja stoljeća. Kao što se u izvješću ispravno ističe, ljudi i planet ne mogu si priuštiti još praznih obećanja, dodao je Guterres.

U izvješću se analizira golem jaz između politika potrebnih da se spriječi klimatska katastrofa i onoga što zemlje zapravo čine.

- Nacionalno utvrđeni doprinosi i njihova provedba moraju rezultirati smanjenjem emisija stakleničkih plinova za 42 posto do 2030. kako bismo se usmjerili k putanji najniže razine porasta od 1,5 Celzijevih stupnjeva, naglašava direktorica Programa za okoliš UN-a Inger Andersen.

'Nema garancije za minimalno dostojanstven život'

Uz upozorenje da smo na putu prema katastrofi - reagirali su i brojni stručnjaci.

- Ne postoje dokazi da možemo osigurati čak i minimalne razine dostojanstvenog života pri globalnom porastu temperature čak i znatno ispod dva, a pogotovo tri stupnja. Tako da je to uistinu strašna poruka, upozorava Johan Rockstrom, direktor Instituta za klimatska istraživanja iz Potsdama.

Kolaps atlantskih struja

A poruku ovih dana šalju i 44 svjetska klimatologa i upozoravaju na kolaps atlantskih struja. Treba ih shvatiti ozbiljno jer posljedice su dalekosežne, naglašava akademik Orlić.

- To prije svega znači da uz globalno zatopljenje možete imati vrlo jako zahladnjenje u sjevernim područjima, prije svega u nordijskim zemljama. Dakle, strašno vam padne temperatura. Svugdje drugdje raste - a tu će pasti, upozorava akademik Mirko Orlić, oceanograf s Geofizičkog odsjeka PMF-a u Zagrebu.

Produbljenje takozvane hladne mrlje osjetit će sve zemlje u Europi, pa i Hrvatska.

- I ako dođe do nestabilnosti, prodora hladnog zraka u naše područje, na toplu podlogu - onda znamo što se događa. Velika nestabilnost, puno vlage, jake oborine, vjetrovi, dodaje.

Poplave u Poljskoj, Rumunjskoj, Austriji... ciklona Boris pogodila ih je potkraj ljeta. A stručnjaci kažu - to je samo početak.

2024. će biti najtoplija godina u povijesti

Ova će godina biti najtoplija u povijesti i prva u kojoj je prosječna temperatura bila više od 1.5 stupnja toplija u odnosu na prosjek temperature u predindustrijskom razdoblju.

Agencija EU-a Copernicus procjenjuje da bi prosječna globalna temperatura u 2024. mogla biti 1.55 stupnja viša od predindustrijskog prosjeka, u odnosu na 1.48 stupnja u 2023.