19:21 / 20.04.2022.

Autor: Elizabeta Gojan/Dnevnik/IMS/HRT

Putin se žali na sankcije, opravdava "vojnu operaciju"

Ruski predsjednik Vladimir Putin

Ruski predsjednik Vladimir Putin

Foto: Mikhail Tereshchenko/SPUTNIK / REUTERS

Sve više visokih dužnosnika Kremlja navodno preispituje odluku Vladimira Putina da izvrši invaziju na Ukrajinu, objavio je Bloomberg. Neki vodeći ljudi na dužnostima u vladi i gospodarstvu vjeruju da je napad na Ukrajinu bila katastrofalna pogreška koja će vratiti Rusiju godinama unazad.


"Tragediju u Donbasu" još je jednom okrivio ruski predsjednik Vladimir Putin za početak specijalne vojne operacije u Ukrajini, kako uporno zove invaziju na susjednu državu.

- Upravo je tragedija koja se dogodila u Donbasu, uključujući Narodnu Republiku Luhansk, natjerala, jednostavno natjerala Rusiju da započne ovu vojnu operaciju o kojoj danas svi sve dobro znaju. Rekao sam to na samom početku - svrha ove operacije je pomoći našim ljudima koji žive u Donbasu. Djelovat ćemo dosljedno i pobrinuti se da se tamo život postupno normalizira, promijeni na bolje baš kao što se to dogodilo u Sevastopolju, izjavio je Putin.

Ipak, opet se žalio na sankcije koje je Zapad uveo Rusiji, optužujući ga za uvođenje "ilegalne restrikcije ruskim kompanijama", jer za njega sankcije krše pravila Svjetske trgovinske organizacije. 

- Ne govorimo samo o zabrani izvoza gotovih proizvoda nego i o uvozu komponenti za proizvodnju čelika poput valjanih proizvoda, čeličnih limova, armature i tako dalje. Želio bih naglasiti da su ove mjere u suprotnosti s načelima Svjetske trgovinske organizacije, kojima europski kolege stalno ponavljaju svoju privrženost, rekao je.

Svoje zahtjeve u sklopu mirovnih pregovora kroz nacrt dokumenta Moskva je predstavila Ukrajini. Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov tvrdi da je sve apsolutno jasno i da je formulacija razrađena, te da čekaju odgovor Kijeva.

- Ukrajinska strana uzastopno odustaje od svojih ranijih obveza i obećanja. Stalno ih mijenja. To ima strašne posljedice za učinkovitost pregovora, kaže Peskov.

Europska unija priprema nove mjere kako bi spriječila rusko izbjegavanje sankcija uvedenih zbog rata u Ukrajini.

Olaf Scholz, kancelar Savezne Republike Njemačke, naglašava da će Ukrajina i dalje imati punu solidarnost i potporu.

-Ali kao čelnicima, naša je dužnost također spriječiti da se rat proširi na druge zemlje. Stoga, NATO ne može i neće izravno intervenirati u rat. Ta odluka ostaje. Svi mi složili smo se s tim, kazao je.

Zapadni čelnici dogovorili su se i o novim pošiljkama oružja Ukrajini u kojima će biti i topničko naoružanje.

Berlin je odlučio ne objaviti javno sve oružje koje je poslao za potporu Ukrajini.

- Riječ je o sljedeća tri mjeseca, ali i o sljedeće tri godine. I ovdje će Njemačka moći dati više. Zato smo stavili milijardu eura na raspolaganje kako bi Ukrajina mogla nabaviti i više složenih sustava koji će imati dugoročni učinak, a učinit će dostupnim i odgovarajuću obuku, kazala je Annalena Baerbock, ministrica vanjskih poslova Savezne Republike Njemačke.

Glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres poziva na četverodnevni humanitarni prekid vatre u Ukrajini kako bi civili mogli napustiti područja sukoba, a humanitarna pomoć slobodno dostaviti.

- Humanitarne potrebe su strašne. Ljudi nemaju hranu, vodu, zalihe za liječenje bolesnih ili ranjenih ili jednostavno nemaju ničega za svakodnevni život. Više od 12 milijuna ljudi danas treba humanitarnu pomoć u Ukrajini. Od toga je više od jedne trećine u Mariupolju, Hersonu, Donjecku i Luhansku. Predviđamo da će se ta brojka povećati na 15,7 milijuna - to je oko 40 % svih Ukrajinaca koji su još ostali u zemlji, upozorava.

Nakon što je ruska invazija na Ukrajinu dovela do porasta političke i javne potpore za pridruživanje sjevernoatlantskom vojnom savezu, Eduskunta, finski parlament, otvorio je raspravu o tome treba li zatražiti članstvo u NATO-u.

Premijerka Sanna Marin ustvrdila je kako će njezina zemlja odlučiti prilično brzo, u roku od nekoliko tjedana.

Bilateralnim diplomatskim kanalima "na posljedice" Rusija je već upozorila Finsku i Švedsku, u kojoj također raspravljaju o pridruživanju NATO-u.

video thumb

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!