19:34 / 10.05.2022.

Autor: Elizabeta Gojan/Dnevnik/IMS/HRT

Rat za hranu

Ilustracija

Ilustracija

Foto: INQUAM PHOTOS/Daniel Stoenciu / REUTERS

Zbog blokade crnomorskih luka onemogućen je izvoz ukrajinskih poljoprivrednih proizvoda, zbog čega bi moglo biti i dramatičnih poremećaja na svjetskim tržištima. Ukrajina je jedan od najvećih izvoznika pšenice i najveći svjetski izvoznik suncokretova ulja. Silosi su puni, ali zalihe se iz njih ne mogu izvoziti. Istodobno, Ukrajinci optužuju Rusiju i za izvoz ukradenog žita.


Žito, pšenica, ječam, raž, suncokretovo ulje i soja, gotovo 25 milijuna tona žitarica zaglavljeno je u Ukrajini. Proizvedeni, ali stopirani zbog infrastrukturnih izazova i blokiranih crnomorskih luka, uključujući i Mariupolj na Azovskom moru, ne isporučuju se ili ne izvoze.

- Gotovo je groteskno to što sada gledamo u Ukrajini. U isto vrijeme, u srpnju i kolovozu dolazi novi usjev i usprkos ratu, uvjeti za žetvu ne izgledaju tako loši. To bi zaista moglo značiti da nema dovoljno skladišnih kapaciteta u budućnosti, posebno bez 'pšeničnog koridora' koji se otvara za izvoz iz Ukrajine, kaže Josef Schmidhuber, zamjenik direktora Odjela za tržište i trgovinu FAO-a.

Blokada glavne ukrajinske luke Odese, na Crnome moru, raketirane više puta posljednjih dana, glavni je krivac visokih cijena hrane koje su u ožujku dosegle rekordnu vrijednost nakon početka ruske invazije.

Ukrajina je bila četvrta najveća svjetska izvoznica kukuruza u sezoni 2020/21. i šesta izvoznica pšenice.

Sada su u borbama u Ukrajini uništena neka skladišta žitarica.

- Postoje anegdotski dokazi da su ruske trupe uništile skladišne kapacitete i da pljačkaju skladišteno žito koje je dostupno. Kradu i poljoprivrednu opremu, kaže Schmidhuber.

Ukrajina je prisiljena izvoziti žito vlakom preko zapadne granice ili iz svojih malih riječnih luka na Dunavu, a ne morem.

- Prvi put u desetljećima i desetljećima u Odesi nema uobičajenog kretanja trgovačke flote, nema uobičajenog lučkog posla. To se u Odesi nije dogodilo od Drugog svjetskog rata. Običan život vezan uz more blokira Rusija. Rusija! I to je udarac ne samo Ukrajini. Bez našeg poljoprivrednog izvoza već su deseci zemalja u različitim dijelovima svijeta na rubu nestašice hrane. A s vremenom situacija može postati, iskreno rečeno, strašna, upozorava ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.

Prije rata, Ukrajina i Rusija pokrivale su 28,9% svjetskog izvoza pšenice i 60% globalnih zaliha suncokreta - ključnog sastojka u mnogim prerađenim namirnicama.

Skok cijena hrane i kriza 

Svjetska banka predvidjela je golemi skok cijena hrane od 37%, a to će gurnuti stotine milijuna ljudi u siromaštvo i glad.

Visoke cijene hrane i goriva uzrokuju neviđenu krizu u Africi, upozorava UN.

 Abebe Haile-Gabriel, pomoćnik generalnog direktora FAO-a za Afriku, rekao je da se utjecaj ukrajinskog rata preklapa s krizom koja se već odvija u nekim afričkim zemljama.

Zbog pandemije COVID-a 19, oružanih sukoba, klimatskih šokova i gospodarskih previranja, deseci milijuna Afrikanaca već su potonuli u ekstremno siromaštvo.

Duboka ekonomska kriza u Šri Lanki, s mnogo ljudi koji si ne mogu priuštiti hranu, dovela je do nasilnih prosvjeda.

Utjecaj rata na njemačko gospodarstvo

I razvijeno njemačko gospodarstvo više se ne može oslanjati na svoj poslovni model jeftinih energetskih resursa iz Rusije. Rat u Ukrajini povećava stopu inflacije, narušava lance opskrbe, vrši pritisak ne samo na tvrtke, nego i na obična kućanstva.

- Cijene hrane drastično su porasle, jer je Ukrajina jedan od glavnih proizvođača pšenice. A to, također drastično, utječe na bogatstvo kućanstava - mnoga domaćinstva više nemaju dovoljno novca za kupnju sve hrane koju žele, objašnjava Alexander Kriwoluzky, voditelj Odjela za makroekonomiju Njemačkog instituta za ekonomska istraživanja.

Njemačka je vlada nedavno snizila svoju prognozu rasta za 2022. - s 3,6% na 2,2%, kao uzrok navodeći značajnu ekonomsku krizu koja se očekuje zbog kontinuiranog sukoba u Ukrajini. Stopa inflacije u zemlji porasla je na 40-godišnji maksimum, u travnju je dosegnula 7,4%.

Hans-Jurgen Volz
, glavni ekonomist Njemačkog udruženje malih i srednjih poduzeća, smatra da glavni problem leži u prekidu opskrbnog lanca, što utječe na svako srednje i malo poduzeće. Ne mogu isporučiti narudžbe na vrijeme,a neke tvrtke moraju otkazati cijele narudžbe.

Rastuće cijene energije povećale su troškove i u brojnim drugim sektorima. Njemačka se suočava s izazovom prevladavanja nestašice energije u srednjem i dugoročnom razdoblju.


video thumb

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!