Što diplomacija može učiniti u zaustavljanju rata?

13.03.2022.

19:26

Autor: Elizabeta Gojan/Dnevnik/HRT/IMS/V.G.

Prosvjed u Berlinu

Prosvjed u Berlinu

Foto: Christian Mang / Reuters

Što uopće može učiniti diplomacija u zaustavljanju rata dok traju razorna granatiranja i ljudi ginu, pitaju se mnogi diljem svijeta. Istodobno raste strah da bi se rat mogao proširiti i izvan granica Ukrajine. U tom ozračju idućih se dana očekuje nastavak razgovora ukrajinskih i ruskih pregovarača koji su do sada za isti stol sjeli tri puta.


Rat je stigao pred vrata NATO-a i Europske unije. Sjevernoatlanstski vojni savez do sada je pokazivao malo želje uključiti se u sukob, strahujući zbog širenja rata izvan granica napadnute Ukrajine, u ostatak Europe.

Uvjeren kako je ruski čelnik Vladimir Putin u "vrlo teškoj situaciji", jer je "politički, već izgubio ovaj rat, a vojno ga nije dobio", poljski predsjednik Andrzej Duda najavljuje kako bi ruska upotreba kemijskog oružja u Ukrajini sve promijenila te natjerala NATO na ozbiljno razmišljanje kako odgovoriti.

- Upotrijebi li bilo kakvo oružje za masovno uništenje, to bi potpuno promijenilo sve. Zasigurno, NATO i njegovi čelnici, pod vodstvom SAD-a, morat će sjesti za stol i zaista ozbiljno razmisliti što učiniti jer tada počinje biti opasno. Ne samo za Europu, ne samo za naš dio Europe ili našu regiju, za srednju Europu, nego za cijeli svijet, rekao je Andrzej Duda, predsjednik Republike Poljske.

-  Vrlo smo jasno dali do znanja Rusiji da će teritorij NATO-a braniti ne samo Sjedinjene Države nego i naši saveznici, rekao je John Kirby, glasnogovornik američkog Pentagona.

Neočekivano, savjetnik ukrajinskog predsjednika pozitivnim ocjenjuje stanje pregovaračkog procesa s Rusijom.

- Naši prijedlozi su na stolu i vrlo su zahtjevni. Prije svega, tiču se povlačenja trupa, prekida vatre i tako dalje. U načelu, nećemo odustati ni od jednog svog zahtjeva. Rusija to već razumije. Rusija počinje konstruktivno razgovarati. Mislim da ćemo do nekih konkretnih rezultata doći doslovno za nekoliko dana, rekao je Mihailo Podoljak, savjetnik ukrajinskog predsjednika i ukrajinski pregovarač.

Gotovo istodobno, ovog, 18-tog dana rata i ruski je pregovarač Leonid Slutskij potvrdio da su pregovori postigli značajan napredak, koji bi prema "njegovim osobnim očekivanjima, u narednim danima mogli prerasti u zajedničko stajalište obiju izaslanstava i u - dokumente za potpisivanje".

No, francuski šef diplomacije "pesimističan" je, jer prostor za diplomatska rješenja brzo nestaje zbog kontinuiranih i globalnih ruskih napada.

- Suočeni smo sa zidom, logikom opsade koja će vjerojatno trajati još dugo. Dakle, suočeni smo s tom situacijom, mislim da najgore tek dolazi, rekao je Jean-Yves Le Drian, ministar vanjskih poslova Republike Francuske.

Najjača izraelska kritika ruskog rata protiv Ukrajine, stigla je od šefa diplomacije Yaira Lapida.

- Izrael osuđuje rusku invaziju na Ukrajinu. Ona je neopravdana! Pozivamo Rusiju da prestane s paljbom i napadima te sukob riješi za pregovaračkim stolom. Izrael će učiniti sve što može kako bi se postiglo mirno rješenje. Potpuno smo koordinirani s našim saveznicima Sjedinjenim Državama i europskim partnerima kako bismo što prije prekinuli ovu nasilnu tragediju, rekao je Yair Lapid, ministar vanjskih poslova Države Izrael.

Nakon šutnje premijera Naftalija Bennetta, koji je zbog vojnog savezništva s Rusijom u Siriji, s odgodom izrazio potporu ukrajinskom narodu, a onda u Moskvi pokušao posredovati između Kremlja i Kijeva, ukrajinski presjednik Volodimir Zelenski izrazio je spremnost za pregovore sa svojim kolegom Vladimirom Putinom u Jeruzalemu - no tek nakon postizanja primirja na ratištu.

- Osobno sam za bilo kakvo posredovanje, ne želim reći da je gospodin Bennett bilo tko, mislim da on može imati važnu ulogu, rekao je Volodomir Zelenski, predsjednik Ukrajine.

Antiratni prosvjedi nastavljaju se održavati diljem svijeta. Gotovo 30 tisuća okupilo se u Berlinu.

- Prije svega, za Ukrajince je iznimno važno da vide da ih nećemo zaboraviti, ni za dva tjedna, ni nakon toga. Rekla sam sama sebi - ovo će postati naša nedjeljna aktivnost. Ako izađemo na ulice i svake druge nedjelje - i to će biti odlično, rekla je Helene Krass, antiratna prosvjednica – Berlin.

Glasni kritičar Kremlja, zatočeni Aleksej Navaljni, osuđen na dvije i pol godine zatvora, pozvao je s ostatkom oporbe Ruse na pobunu protiv, kako ga je nazvao, "ludog manijaka Putina", kojeg će, uvjeren je, "sada najbrže zaustaviti ruski narod usprotivi li se ratu".

U središtu Moskve na Crvenom trgu, Manježnaji, ali i Sankt Peterburgu, uhićeno je najmanje 150 prosvjednika, među njima i 13 novinara! Prošloga tjedna zbog istog je razloga u Rusiji bilo uhićeno više od 5 tisuća prosvjednika.

video thumb

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!