Ukrajina pokreće istragu nakon ruskih optužbi

Ukrajina pokreće istragu nakon ruskih optužbi za napad na zatvor u istočnoj regiji Doneck. Kijev poriče da su izveli napad u kojem je ubijeno najmanje 50 ukrajinskih zarobljenika. U nepotvrđenim izvještajima ruskog ministarstva obrane stoji da je u granatiranju američkim raketnim sustavima HIMARS poginulo i ranjeno više od stotinu zatvorenika. 

Napadnuti zatvor nalazi se na izoliranom području u blizini grada Olenivka, 20-ak kilometara južno od Donecka, glavnog uporišta militanata pod ruskom kontrolom od 2014. Mnogi zatvorenici bili su vojnici koji su sudjelovali u intenzivnim borbama u Azovstalu, velikoj tvornici metala i posljednjoj točki pod ukrajinskom kontrolom u Mariupolju. Borba je završila u svibnju, naredbom ukrajinskog zapovjedništva da se predaju kako bi preživjeli, a namjeravali su ih izvući razmjenom zarobljenika s Rusima.

- Bio je to namjerni ruski ratni zločin. Namjerno masovno ubijanje više od 50 ukrajinskih ratnih zarobljenika. Kada su branitelji Azovstala izlazili iz postrojenja, Međunarodni odbor Crvenog križa i UN postali su jamci života i zdravlja naših ratnika. Ukrajinske oružane snage, sigurnosna služba, glavna obavještajna služba i parlamentarni predstavnik za ljudska prava zajednički su se obratili Ujedinjenim narodima, Crvenom križu kao jamcima sporazuma koji se tiču branitelja Azovstala da zaštite živote stotina ukrajinskih ratnih zarobljenika, izjavio je Volodimir Zelenski, ukrajinski predsjednik.

Ukrajinski mediji prenose da je prema navodima Uprave za obavještajne poslove ukrajinskog ministarstva obrane napad izvršila ruska skupina Wagner, vojska plaćenika povezana s Kremljom, kao i da je kamp uništen unutrašnjom eksplozijom, a ne napadom izvana. Ruska strana i separatisti za napad su optužili ukrajinsku stranu.

- Nalazimo se na mjestu još jednog zločina ukrajinskih vlasti nad svojim građanima. Ovdje su bili ukrajinski vojni zarobljenici koji su se predali. Napominjem da je Ukrajina sama određivala gdje će se držati ratni zarobljenici. Dakle, oni su pouzdano znali na kojoj su lokaciji. Odlučili su iskoristiti američki raketni sustav HIMARS i izvršiti udar kako bi prikrili zločine o kojima su počeli govoriti ukrajinski zarobljenici, kaže Eduard Basurin, glasnogovornik vojske samoproglašene Narodne Republike Doneck.

Ukrajinci navode da na tom području nije bilo nijednog vojnog objekta na koji bi izvršili napad. U posljednjem ruskom napadu na područje Donecka, ubijeno je 5, a ranjeno 13 civila. Na području Harkiva, u jeku žetve, ukrajinska polja ponovno gore.

- Rusija i ruske snage su krive za krizu hrane u svijetu. Uništavaju naša skladišta, usjeve, polja i životinje. Sve uništavaju. Sve što smo zasadili vlastitim rukama, uništili su, kaže ukrajinski vojnik.

Dok se čeka da iz crnomorskih luka konačno krenu brodovi s blokiranim žitom, ruski Gasprom oglasio se o plinskoj krizi koja potresa Europu zbog smanjenja isporuke plina. Siemens nije uspio na vrijeme dostaviti turbinu Sjevernog toka 1 u Rusiju nakon obveznog remonta, kažu, a samo jedna od šest glavnih jedinica za pumpanje plina na kompresorskoj stanici Portovaya trenutačno radi.

- Trenutačno kompresorska stanica Portovaya ne može isporučiti više od 33 milijuna kubičnih metara plina na dan u plinovod Sjeverni tok 1 zbog tehničkih razloga, navodi Vitalij Markelov, zamjenik izvršnog direktora Gazproma.

U prosincu prošle godine, Simensova turbina broj 073 isporučena je tvornici u Kanadi zbog popravka. Očekivali smo da će nam stići natrag u svibnju, ali se do danas nije vratila u Rusiju. Zbog antiruskih sankcija i bez suglasnosti Gazproma, iz Kanade nije poslana u Rusiju, nego u Njemačku.

A prije nego što Njemačka 1. kolovoza u potpunosti prestane kupovati ruski ugljen, u posljednjim trenucima pokušava se opskrbiti što većim količinama. Svjedoče tome i ovi prizori pretovara na Rajni u Duisburgu. Zabrana uvoza ruskog ugljena označava veliku promjenu u Njemačkoj opskrbi energijom. Rusija je do sad isporučivala 40% njemačkog ugljena i 40% nafte. Njemačka ubrzano razvija terminale za uvoz ukapljenog prirodnog plina kako bi popunila praznine u opskrbi plinom. No i kad bi SAD i Katar zajedno isporučili oko 30 milijardi kubičnih metara plina u LNG obliku Europi, još uvijek ostaje velika praznina.