Rekordno visoke zimske temperature u Europi

U Europi se  otkraj prošle i početkom nove godine bilježe temperature kakve nisu zabilježene nikada dosad. Odstupanja od prosječnih za ovo doba godine golema su, pa se gotovo svugdje bilježe temperature i do 20 stupnjeva Celzijusovih. Nacionalni rekordi najviših siječanjskih temperatura potučeni su u osam zemalja.

Siječanj je, sezona skijanja trebala bi biti na vrhuncu, no gotovo posvuda snježini je deficit. Pahulje su ove zime rijetka pojava, a i one koje su pale nisu stvorile idealne uvjete u alpskim područjima za sve one skijaše koji maštaju o plavom nebu i bijelim planinskim vrhovima. Austrijski su turistički djelatnici na stotinu muka.

Topli val koji je zahvatio cijeli Stari kontinent donio je velike probleme zimskom turizmu. Rezervacije se otkazuju, jer mnogi skijaški centri na skijalištima ne mogu osigurati topove za umjetni snijeg. Svi se mole za čudo i traže nemoguće - odnosno ono što je donedavno bilo uobičajeno - snijeg u siječnju.

- Nedavno je u okolici grada palo prvih 40 centimetara snijega nakon više od mjesec dana. Bilo je relativno hladno i uspjeli smo ga obraditi, sačuvati i pripremiti za skijaše. No, trebaju nam nove snježne oborine, kaže Erich Egger, glasnogovornik turističke zajednice Salzburga.

Snijeg i zahladnjenje želje su brojnih Europljana jer mnoge zemlje ovih dana bilježe temperaturne rekorde. Poljska, Rumunjska i Češka samo su neke od njih, malo tko od njihovih stanovnika pamti temperaturu od 18 stupnjeva u siječnju.

- Istina je, ovo su nezapamćene vrijednosti. No prema dostupnim prognozama, temperature će početi padati, a imamo i naznake da bi moglo biti snježnih oborina tijekom siječnja. No, nemojte odmah računati na to da ćete praviti snjegoviće, poručuje Jan Prochazka, meteorolog iz Češke. 

Manjak snijega i toplinski rekordi izravne su posljedice klimatskih promjena, tvrde neki klimatolozi. No, poručuju kako još ima vremena da spasimo ono što se spasiti može i svojoj djeca i unucima omogućimo uživanje u snijegu i zimskim radostima u siječnju.

Blaga zima vlada ove godine u Europi, no za razliku od nje Sjeverna Amerika u prosincu se suočila s oštrim zimskim olujama koje su odnijele više od 60 ljudskih života.

S europske strane Atlantika, zima je blaga u mnogim dijelovima na početku godine.

Temperature u Nizozemskoj, Lihtenštajnu, Litvi, Latviju, Češkoj, Poljskoj, Danskoj i Bjelorusiji bile su najviše zimi od početka mjerenja u tim državama.

U Varšavi, glavnom gradu Poljske u nedjelju je izmjereno 18,9 stupnjeva Celzijevih, a u Španjolskoj 25,1 što je više od 10 stupnjeva iznad prosjeka.

Temperatura izmjerena u Varšavi 1. siječnja bila je 4 stupnja Celzijevih viša nego najviša temperatura u prosincu, a u Bjelorusiji je izmjereno 6,4 stupnja, što je 4,5 stupnja više od prethodnog rekorda.

U Španjolskoj su temperature izmjerene na samu Novu godinu u Bilbau bile jednake prosječnoj temperaturi u srpnju, a u Kataloniji, uključivo u glavnome gradu te pokrajine, Barceloni, vlasti su odredile štednju vode.

U Švicarskoj su temperature dosegnule 20 stupnjeva Celzija, a tako toplo vrijeme negativno utječe na skijašku sezonu u Alpama.

Ipak, nije baš posvuda u Europi toplo: hladne temperature i snijeg predviđeni su u dijelovima Skandinavije, a Moskvu za vikend očekuje -20 stupnjeva.

Toplo vrijeme razlog je što je cvatnja biljaka nastupila ranije u poljskom gradu Szczecinu.

Ujedinjeno Kraljevstvo (UK), Irska, Francuska i Španjolska proglasile su 2022. godinu najtoplijom od početka mjerenja.

U UK-u svaki mjesec u 2022. bio je topliji od prosjeka, a izuzetak je bio samo prosinac u kojem je snijeg pao u mnogim dijelovima te zemlje, no i ondje je sada vrijeme blago i vlažnije.

Toplinski valovi postali su učestaliji i intenzivniji i traju dulje zbog klimatskih promjena kao posljedice ljudskih aktivnosti.

Ipak, zimske visoke temperature nemaju takav učinak kao ljetni toplinski valovi koji mogu izazvati povećan broj smrti.

Planet se već zagrijao za 1,1 stupnja Celzijev u odnosu na predindustrijsko doba i temperature će nastaviti rasti ako vlade diljem svijeta ne učine korake potrebne za smanjenje emisije stakleničkih plinova koji izazivaju globalno zatopljenje, naglašava BBC.