Postignut dogovor o imenovanjima na dužnosti u europskim institucijama

Čelnici država članica EU-a postigli su dogovor o imenovanjima na vodeće dužnosti u europskim institucijama - Ursula von der Leyen ponovno bi trebala biti predsjednica Europske komisije, dok će predsjednik Europskog vijeća biti bivši portugalski premijer Antonio Costa, a visoka predstavnica za vanjsku i sigurnosnu politiku Kaja Kallas, doznaje se iz diplomatskih izvora.

Izbor predsjednice Europske komisije treba još potvrditi Europski parlament natpolovičnom većinom, dok će se o visokoj predstavnici za vanjsku i sigurnosnu politiku glasati u paketu kada se bude odlučivalo o novom sastavu Komisije.

Izbor predsjednika Europskog vijeća u isključivoj je nadležnosti čelnika država članica i tu Parlament nema nikakve ovlasti.

Dosadašnji čelnik Europskog vijeća Charles Michel objavio je na X platformi da je novi predsjednik toga tijela Antonio Costa. 

Potom se na platformi X oglasio i Antonio Costa i poručio da će odgovorno preuzeti dužnost 1. prosinca. Zahvalio se svima na povjerenju i potpori.

Kazao je i da će u potpunosti biti predan promicanju osti predan promicanju jedinstva između svih 27 država članica i usredotočen na provođenje Strateške agende koju je #EUCO danas odobrio i koja će dati smjernice europskim Unije za sljedećih pet godina.

Izbor Ursule von der Leyen ne ide baš "glatko"

Dopisnica iz Bruxellesa Jasna Paro kazala je za središnji Dnevnik HTV-a da se zna da Mađarska neće dati glas Ursuli von der Leyen za novi mandat na čelu Europske komisije. To je potvrdio i mađarski premijer Viktor Orban. A talijanska premijerka Giorgia Meloni je, najblaže rečeno, ljuta došla na summit zbog toga što nije bila uključena u dogovore oko kadrovske križaljke za ključna mjesta za institucije EU-a, kazala je Paro.

- Njezin argument je da su europski konzervativci, klub kojem i ona pripada, postali treća vodeća snaga u Europskom parlamentu, dakle zamijenili su na tom mjestu liberale te smatra da se glas konzervativaca treba čuti. Treba reći da čak i u slučaju da i Mađarska i Italija budu i glasuju protiv Ursule von der Leyen, to neće ugroziti njezino imenovanje na mjesto predsjednice Europske komisije, jer se odluka o tome ne donosi konsenzusom već kvalificiranom većinom, dodala je. 

Veće je zapravo pitanje, kaže, mogu li europski lideri i Europsko vijeće, šefovi država i vlada EU - prihvatiti to da Italija kao treća najveća zemlja Europe, zemlja koja je utemeljila EU, ne prihvaća predsjednicu Europske komisije. Još se nikada nije dogodilo da na mjesto predsjednika Europske komisije bude izabran netko koga jedna od ključnih velikih evropskih država ne prihvaća.

- Koliko je to zapravo jedno osjetljivo i političko i diplomatsko pitanje vidi se i po tome što je ta točka gurnuta na kraj večeri. Dakle, ponovo Europsko vijeće ostavlja najteža pitanja za sam kraj večeri. Čuli smo i poljskog premijera Donalda Tuska koji je rekao da nema Europe bez Italije, što bi sugeriralo da će tijekom večeri barem dio lidera pokušati privoliti talijansku premijerku da se priključi većini. No čuli smo i njemačkog kancelara Olafa Scholza koji je bio manje emotivan i koji je rekao da je konsenzus većine jasan i da ne treba gubiti vrijeme te da se odluke trebaju donositi brzo, kazala je Paro.

Dakle, dva su ključna pitanja večeras: jedno je to da li će Europsko vijeće izglasati i imenovati Ursulu von der Leyen bez Italije i drugo koju formu negodovanja će talijanska premijerka izabrati. Hoće li otvoreno glasovati protiv Ursule von der Leyen ili će radije ostati suzdržana kako bi izbjegla to poniženje preglasavanja, zaključila je novinarka Paro. 

Zelenski zatražio obećani paket vojne pomoći i pritisak na Rusiju

Tri teme summita su najbitnije: odluka o čelnim mjestima europskih institucija, plan njihova rada u idućih pet godina i pružanje daljnje pomoći Ukrajini u borbi protiv ruske agresije. Na početku summita članovima Europskog vijeća obratio se ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. Zatražio je od europskih partnera da se obećani paketi vojne pomoći čim prije nađu u Ukrajini na bojnom polju, ali i da se poveća pritisak Zapada na Rusiju.

- U svibnju je Vladimir Putin je pokušao proširiti rat pokretanjem nove ofenzive na istoku naše zemlje. Zahvaljujući hrabrosti naših ljudi i odlukama vas - naših partnera, zaustavili smo tu rusku ofenzivu. Ali ona je pokazala da postojeći pritisak na Rusiju u ovom ratu nije dovoljan, kazao je Zelenski.

Samo nekoliko dana nakon formalnog otvaranja pristupnih pregovora s Ukrajinom čelnici zemalja Europske unije potpisali su s tom zemljom na početku dvodnevnog summita sigurnosni sporazum kao znak daljnje potpore u borbi protiv ruske agresije.

Plenković: Vijeće raspravlja o strateškom planu, podršci Ukrajini i novim čelnicima EU-a

Teme summita ranije je najavio i hrvatski premijer Andrej Plenković koji sudjeluje na sastanku. Prvo je usvajanje strateškog plana rada Europskih institucija za sljedećih pet godina, u kojem je Hrvatska aktivno sudjelovala.

Naglasio je važnost tog dokumenta jer uključuje teme bitne za Hrvatsku, poput demografskih izazova, proširenja EU-a, zelene tranzicije, digitalne transformacije te suočavanja s ekonomskom i energetskom krizom.

Druga važna tema je podrška Ukrajini, koja uključuje susret s predsjednikom Volodimirom Zelenskim. Plenković je čestitao Ukrajini na pokretanju pregovora za članstvo u EU-u naglasivši da Hrvatska snažno podržava Ukrajinu na europskom i bilateralnom planu.

Treća tema je izbor ključnih čelnika europskih institucija. Europska pučka stranka podržala je Ursulu von der Leyen za još jedan mandat na čelu Europske komisije, a Plenković je kazao kako očekuje da će se to danas i formalizirati.  Bivši portugalski premijer Antonio Costa trebao bi postati predsjednik Europskog vijeća. Estonska premijerka Kaja Kallas predložena je za visoku predstavnicu za vanjske poslove. Plenković je istaknuo dugogodišnji prijateljski odnos s Kallas te izrazio očekivanje da će predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola biti ponovno izabrana. 

Plenković je prije summita razgovarao s Ursulom von der Leyen, rekavši da su samo načelno razgovorali o podjeli resora unutar Komisije i da će detaljniji razgovori slijediti nakon glasanja u Europskom parlamentu.

- Jednom kada dobije većinu u Europskom parlamentu, a što nije jednostavno, detaljnije ćemo razgovarati o toj temi i mi ćemo sigurno predložiti portfelj koji je dobar i koristan i za Hrvatsku i za Komisiju, rekao je Plenković.

Costa bi na mjestu predsjednika Europskog vijeća trebao biti dvije i pol godine, a Charlesa Michela trebao bi zamijeniti 1. prosinca. Plenković je rekao da će se po isteku mandata predsjednika Europskog vijeća od dvije i pol godine o tome ponovno razgovarati.

Predsjednik Europskog vijeća, koji predsjedava i priprema sastanke na vrhu EU-a, inače se bira na mandat od dvije i pol godine, koji se jednom može obnoviti. Do sada su sva trojica predsjednika odradili po dva puna mandata od po dvije i pol godine.