Bliski istok ključa, prijeti li širenje rata?

Bliski istok mjesto je posljednjeg u nizu izraelsko-palestinskih sukoba, a od početka rata, prije više od tri mjeseca, strahuje se od njegova širenja na okolne zemlje. Nedavni bombaški napad u Iranu povećao je ta strahovanja jer isprva je glavni na popisu sumnjivaca bio Izrael. No, odgovornost je preuzela zloglasna sunitska ekstremistička skupina Islamska država. Ključanje na Bliskom istoku bila je tema emisije HRT-a "Agenda: Svijet".

Život stanovnika Kermana zauvijek se promijenio 3. siječnja. Toga dana brutalni je napad rodni grad nekad moćnog iranskog generala Kasema Sulejmanija zavio u crno. Dok su ga se sunarodnjaci prisjećali dan uoči godišnjice njegove pogibije, nedaleko od Sulejmanijeve grobnice odjeknule su dvije razorne eksplozije. Poginulo je više od 90 osoba, ranjeno oko 200.

Na džamiji Džamkaran, nedaleko od šijitskog svetog grada Kuma, podignuta je crvena zastava kao poziv na osvetu za uzalud prolivenu krv. Osvetu su najavili i iranski čelnici. Mnogi su odgovornost za najsmrtonosniji teroristički napad u povijesti Irana pohitali svaliti na dežurne krivce - Izrael i SAD.

No pokazalo se da iza toga, kao što je to bio slučaj i kod niza drugih ekstremističkih napada na sigurnosne snage i šijitska svetišta posljednjih godina, stoje radikalni sunitski džihadisti, za koje je dominantni šijitski islam u Iranu heretička religija. Odgovornost je preuzela Islamska država.

General Sulejmani, u blizini čije su se grobnice eksplozije dogodile, i sam je ubijen prije četiri godine, i to u susjednom Iraku, u napadu američkog drona. Tadašnji predsjednik SAD-a Donald Trump prozvao ga je svjetskim teroristom broj jedan i optužio za orkestriranje napada proiranske milicije na američku vojnu bazu u Iraku. Taj bivši zapovjednik iranskih elitnih snaga Kuda bio je vođa iranskih vojnih operacija na Bliskom istoku u koordinaciji s militantnim skupinama iz takozvane Osovine otpora usmjerene protiv Izraela i Zapada, a koje Iran i dalje financira i naoružava.

Jedno od područja iranskog utjecaja je Libanon, u kojem su raspoređeni militanti šijitske skupine Hezbolah koju mnoge države i međunarodne organizacije smatraju terorističkom organizacijom. Od početka rata u Gazi učestali su napadi Hezbolaha na sjever Izraela, na koje Izraelci redovito uzvraćaju. 

U nedavnom zračnom udaru izraelske snage ubile su visokorangiranog zapovjednika Hezbolahove elitne jedinice Radwan, Wissama al-Tawila.  

Na meti snaga povezanih s Iranom su i Amerikanci. Američke baze u Iraku i Siriji napadnute su više od stotinu puta od početka rata u Gazi.

SAD je izveo novi napad dronom u Bagdadu, u kojem je ubijen čelnik proiranske milicije u Iraku.

Priskačući u pomoć brodu u nevolji, Amerikanci su nedavno napali pripadnike još jedne proiranske šijitske skupine na Bliskom istoku - jemenske hutiste. Američki helikopteri uništili su tri njihova manja broda i ubili deset militanata dok su pokušavali zauzeti teretni brod u vlasništvu danske tvrtke.

I nakon američkog odgovora hutisti su nastavili s napadima na brodove u Crvenom moru, koji traju od 19. studenog. Dosad su ih izveli više desetaka. 

Hutisti kontroliraju većinu Jemena i više od mjesec i pol remete svjetsku trgovinu napadima na brodove, ponajprije pri prolasku kroz tjesnac Bab al-Mandab. 

Naime, umjesto kroz Sueski kanal sigurnija ruta vodi preko Rta dobre nade, oko cijele Afrike. Plan SAD-a o osnivanju obrambene koalicije više od 20 država pod nazivom "Prosperity Guardian", kako bi se osigurao nesmetan prolazak brodova kroz Crveno more, nije dao očekivane rezultate jer znatan dio zemalja koje su trebale biti uključene još nije objavio svoj doprinos ili su se distancirale od formiranja novih pomorskih snaga. 

Zašto tzv. Islamska država napada Islamsku republiku Iran, što je pozadina posljednjeg bombaškog napada u Iranu? Kako fundamentalističke i ekstremističke sljedbe sunitskog i šijitskog islama oblikuju odnose na Bliskom istoku? Može li ta dinamika dovesti do širenja rata koji trenutačno bjesni u pojasu Gaze? Koje još silnice i procesi utječu na složene odnose u tom dijelu svijeta?

O tome je u emisiji "Agenda: Svijet" govorio stručnjak za geopolitiku i sigurnost, Gordan Akrap.