Plenković u Azerbajdžanu: Nastavak suradnje na području energetike

Premijer Andrej Plenković, u pratnji ministra gospodarstva Davora Filipovića u posjetu je Republici Azerbajdžanu. S azerbajdžanskim predsjednikom Ilhamom Alijevim Plenković je razgovarao o povećanju prisutnosti hrvatskih tvrtki na tržištu te zemlje, o posredovanju EU-a radi postizanja mirovnog dogovora s Armenijom i hrvatskoj pomoći u razminiranju Azerbajdžana. Obje strane složile su se da će obaviti opsežne razgovore o jačanju energetske suradnje.

Strateško partnerstvo Hrvatske i Azerbajdžana traje već 10 godina. Očekuje se i nastavak suradnje na području energetike.

- Koliki je značaj strateškog partnerstva Hrvatske i Azerbajdžana, najbolje pokazuje podatak da više od 90% nafte uvozimo upravo iz ove zemlje. Premijer Andrej Plenković tijekom posjeta Baku istaknuo je da je cilj dodatno proširiti energetsku suradnju. Hrvatska podržava izgradnju novog kraka jadransko-jonskog plinovoda, kojim bi se plin iz Azerbajdžana preko Albanije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine dopremao do Splita. No za taj projekt potrebno je prvo izgraditi infrastrukturu i prikupiti investicije, izvijestio je u središnjem Dnevniku HTV-a novinar Gordan Žvanović,

Premijer Plenković i predsjednik Ilham Alijev razgovarali su o jačanju gospodarske suradnje i kroz veću prisutnost hrvatskih tvrtki na tržištu Azerbajdžana. Nezaobilazna tema bila je i sigurnosna situacija.

- Azerbajdžan je prošli mjesec nakon desetljeća neprijateljstva munjevitom ofenzivom preuzeo kontrolu u Gorskom Karabahu iz kojeg je potom otišlo oko 100.000 etničkih Armenaca. Premijer Plenković je rekao kako je dobro da su u toj operaciji izbjegnute velik broj civilnih žrtava te kako sad postoji mogućnost za povratak etničkih Armenaca i zaštitu njihovih prava, što je Baku već pokazao interes, rekao je Žvanović.

- Međutim, na tom je području sad raspoređeno oko milijun mina, slično procjeni UN-a za situaciju u kakvoj je nekad bila Hrvatska. Upravo zbog našeg bogatog iskustva na tom području, premijer Plenković ponudio je predsjedniku Alijevu pomoć i ekspertizu u razminiranju, dodao je.

Hrvatski premijer tijekom dana susreo se i s predsjednikom vlade Azerbajdžana, predsjednicom parlamenta, a radni posjet završio je s Susretom s Hrvatima koji žive i rade u ovoj zemlji.

Azerbajdžan, kao zemlja bogata naftom i plinom, veliku je pozornost dobila nakon početka ruske agresije na Ukrajinu. Europska unija s vlastima u Bakuu prošle godine potpisala je sporazum o strateškoj opskrbi plinom. I Hrvatska podržava projekte izgradnje novog kraka jadransko-jonskog plinovoda, kojim bi se plin od Azerbajdžana, preko Albanije, Crne Gore te Bosne i Hercegovine, dopremao do Splita.

Nastavak suradnje na području energetike

Plenković i Alijev razgovarali su o jačanju gospodarske suradnje, širenju poslovanja hrvatskih tvrtki na tržištu Azerbajdžana, posebno na području ICT-a, farmaceutike i prehrambene industrije. Premijer Andrej Plenković naglasio je da je Azerbajdžan strateški važan za Hrvatsku jer više od 90 posto nafte uvozi iz te zemlje. Dvije su države stoga 2013. pokrenule strateško partnerstvo, a Alijev je prije pet godina bio u Zagrebu.

 

Europa je počela kupovati više azerbajdžanske nafte i plina zbog odustajanja od ruskih energenata. Iako su za azerbajdžansko tržište zainteresirane i hrvatske tvrtke iz ostalih sektora, energetika je ipak u prvom planu. Obje strane složile su se da će obaviti opsežne razgovore o jačanju energetske suradnje. Naravno, to uključuje naftu, plin, infrastrukturu - plinovode i naftovode, izjavio je veleposlanik Azerbajdžana u Hrvatskoj Anvar Imanov.

Hrvatska ekspertiza u razminiranju

Plenković mu je ponudio hrvatsku ekspertizu u razminiranju. Njihova je procjena da sad na svojem teritoriju imaju milijun mina, slično procjeni Ujedinjenih naroda u Hrvatskoj 1995./1996., rekao je novinarima hrvatski premijer, prvi u službenom posjetu Azerbejdžanu.

Mirovni sporazum između Erevana i Bakua?

Plenković je s Alijevim razgovarao i o posredovanju Europske unije u postizanju mirovnog sporazuma između Erevana i Bakua. Nakon desetljeća neprijateljstava između dvije države, Azerbajdžan je prošli mjesec munjevitom ofenzivom preuzeo kontrolu nad Gorskim Karabahom, pokrenuvši masovni egzodus većine od 120 tisuća etničkih Armenaca iz te regije u susjednu Armeniju.

Plenković je rekao da je dobro što su u toj operaciji izbjegnuta stradanja civilnih žrtava, što su potvrdili i Ujedinjeni narodi, te kako sada postoji mogućnost povratka etničkih Armenaca i zaštite njihovih prava, za što je Baku pokazao interes. Najavio je kako bi se za otprilike tjedan dana trebali održati pripremni sastanci na razini savjetnika armenskog premijera i azerbajdžanskog predsjednika o normalizaciji odnosa, pod posredovanjem predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela.

Sastanak s Hrvatima u Azerbajdžanu

Plenković se u Bakuu ponedjeljak sastao i s azerbajdžanskim premijerom Alijem Asadovim i predsjednicom parlamenta Sahibom Gafarovom, nakon čega će se sastati i s predstavnicima hrvatske zajednice u toj zemlji, iz sportskog i inženjerskog svijeta. 

Riječ je, kaže izvanredni i opunomoćeni veleposlanik Hrvatske u Azerbajdžanu Branko Zebić - o nekoj vrsti naše elite vani, ili o vrsnim inženjerima, ili vrsnim trenerima i sportašima. Jedan od njih je i Filip Ozobić, nogometaš koji je nakon pet godina stekao pravo da igra za reprezentaciju Azerbajdžana. Za odlazak u tu zemlju odlučio se, kaže jer je "pokraj Modrića jako je teško igrati u hrvatskoj reprezentaciji".