Milanović u Mađarskoj: dobrosusjedski odnosi za primjer

Predsjednik Republike Zoran Milanović u službenom je posjetu Mađarskoj. Susreo se s predstavnicima Hrvata i premijerom Viktorom Orbanom, a u Budimpešti ga je svečano dočekala kolegica Katalin Novak. Na njezin je poziv i stigao u glavni grad Mađarske, a nakon dočeka, šefovi država obavili su sastanak u Palači Šandor.

Predsjednik Zoran Milanović večeras se u Budimpešti sastao s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom, priopćio je Ured predsjednika.

Milanović i Orban sastali su se prije radne večere u "House of Music, novoj kulturnoj znamenitosti Budimpešte, muzeju posvećenom povijesti glazbe za čije je arhitektonsko rješenje zaslužan japanski arhitekt Sou Fujimoto, kaže se u priopćenju.

Kako je objavio na Twitteru Zoltan Kovacs iz ureda mađarskog premijera, Orban i Milanović razgovarali su o "bilateralnim odnosima i glavnim međunarodnim pitanjima na radnoj večeri".

Prije sastanka s Orbanom, Milanović se sastao i s predstavnicima Hrvata u Mađarskoj i pozvao ih da učine sve kako bi se dobri odnosi između dviju zemalja nastavili.

- Dobri smo susjedi, ali razlikujemo se. Znamo gdje je granica, znamo i da smo zajedno u Europi, oni imaju svoje probleme, mi imamo svoje, ali kada je bilo komplicirano, ranih '90., oni su bili prijateljski nastrojeni. Treba to nastaviti i graditi, poručio je predsjednik Milanović predstavnicima hrvatske zajednice u Mađarskoj. Nesporazumi, ako su i postojali, bili su sitni u odnosu na ono što predstavlja prostor suradnje i prijateljstva, naglasio je, dodajući da danas nema nikakvih "bolno otvorenih pitanja".

Prema popisu stanovništva u Mađarskoj iz 2011. godine, u toj državi živi 26.774 osobe koje su se izjasnile kao Hrvati, no prema podacima Hrvatske državne samouprave u Mađarskoj taj broj je znatno veći i govori kako u Mađarskoj živi oko 50 tisuća Hrvata.

Manjinska prava Hrvata u Mađarskoj ostvaruju se putem Hrvatske državne samouprave koja je legitimno političko i administrativno tijelo Hrvata u Mađarskoj. Savez Hrvata u Mađarskoj krovna je kulturna udruga s mrežom regionalnih društava.

Od 2014. sve manjinske zajednice u Mađarskoj imaju pravo na svog predstavnika u parlamentu, ali kao zastupnika bez prava glasa. Na parlamentarnim izborima 2022. za zastupnika hrvatske zajednice bez prava glasa izabran je Jozo Solga.

Hrvatski bi predsjednik u subotu, drugog dana posjeta Mađarskoj, trebao sudjelovati na svečanosti otvorenja manifestacije Veszprem-Balaton - Europska prijestolnica kulture.

Mađarski grad Vesprim, jedan od najstarijih u toj zemlji, u subotu će službeno otvoriti godinu u kojoj nosi titulu Europske prijestolnice kulture, zajedno s rumunjskim Temišvarom i grčkim gradom Elefsinom.

Milanović oštro protiv odnosa EU-a prema Mađarskoj i europskih sankcija Rusiji

S dolaskom nove predsjednice na vlast došli su i novi običaji u službenim protokolima. Mađarska je ponosna na svoju prošlost pa uz raskoš tradicije pokazuje koliko su joj važni prvi susjedi i prijatelji. To ne skrivaju od javnosti i otvoreno priznaju.

- Drago mi je što je moj prvi gost iz inozemstva na službenom putovanju upravo predsjednik Republike Hrvatske. Zoran Milanović nije poznat samo kao političar u Hrvatskoj, nego je i među svima nama vrlo omiljen jer često veoma hrabro djeluje na europskoj pozornici. Veze Mađarske i Hrvatske sežu u daleku prošlost, prošle godine slavili smo 30. obljetnicu uspostave diplomatskih odnosa, poručila je Novak.

Predsjednik Milanović podsjeća kako su odnosi dviju zemalja odnosi pravih prijatelja, istina je da ima razlika i razilaženja u nekim stajalištima, ali nas veže zajednički cilj - dobri odnosi.

- Ovdje se osjećam odlično. Mi smo susjedne države, a susjed nije u stambenoj zgradi. Iz stambene zgrade se ode, ali ovdje živimo zajedno već stoljećima i živjet ćemo dugo zajedno. Nismo nikad imali ozbiljne nesporazume, sitnije jesmo, pa i u zadnje vrijeme. U dosta stvari se slažemo, rekao je Milanović.

I doista, razgovori su pokazali izrazito slaganje u većini tema. A mađarska predsjednica nabrojila ih je čak 7. Prva tema neizostavna, rat u Ukrajini i zajednička osuda ruske agresije, druga - najava zajedničke suradnje u pomoći zemljama zapadnog Balkana na europskom putu. Ilegalni migranti i dalje predstavljaju velik izazov za obje zemlje, pa se najavljuje još bolja suradnja.

- Četvrta je točka jačanje infrastrukturnih veza Hrvatske i Mađarske i raduje me što je ona sve bolja. Peta točka je energetska suradnja. S obzirom na to da nemamo izlaz na more, mi ovisimo i o ruskim energentima te tražimo mogućnost za diverzifikaciju opskrbe energentima. Tako računamo i na Hrvatsku. Plinski terminal na Krku vrlo je važan i za Mađarsku, ističe Novak.

Ruska agresija na Ukrajinu izazvala je velike promjene u svijetu, baš kao i masovne probleme, koje svijet rješava određivanjem sankcija Moskvi.

- Sankcije su katastrofa, totalna glupost, to sam govorio još u siječnju i veljači prošle godine, to nije pomoglo ni protiv Miloševića i Srbije, to neće ni sad pomoći. To ne funkcionira i samo je pitanje koliku će štetu nanijeti Europi. Usto, zbližili smo Rusiju i Kinu, komu je to u interesu, poručio je Milanović.

No zato se i Novak i Milanović slažu da je u interesu cijeloga svijeta što brži prestanak sukoba.

- Kad ja kažem da je to 'proxy war', odnosno posrednički rat u kojem je jedina prava žrtva Ukrajina i da jedino moraju sjesti Washington i Moskva za stol, onda citiram riječi aktualnog ukrajinskog ministra obrane koji je rekao da se ukrajinskom krvi NATO bori protiv Rusije, ističe hrvatski predsjednik.

Tijekom susreta dvoje je predsjednika razgovaralo i o demografskoj krizi, koja je velik problem u objema zemljama, a zadnja tema bilo je pitanje nacionalnih manjina, koje su izdvojene kao primjer ostalim europskim zemljama kada je riječ o poštovanju njihovih prava.

U glavnom gradu Mađarske je reporter HTV-a Igor Rotim koji se javio u središnji Dnevnik te rekao kako se politički najvažniji sastanak hrvatskoga predsjednika, onaj s ključnom političkom figurom Mađarske - Viktorom Orbanom, prema programu događa upravo sada, ali da novinari na njega nisu pozvani.

- Ako stavimo u kontekst činjenicu da je Katalin Novak iz Orbanova FIDESZ-a postala predsjednicom Mađarske netom nakon početka ruske agresije na Ukrajinu, u ožujku lani, a da joj je hrvatski predsjednik prvi visoki gost iz inozemstva, mogli bismo zaključiti da Budimpešta u posljednje vrijeme nije popularno odredište europskih državnika. U izjavama nakon razgovora jasnije je i zašto. Predsjednik Milanović u nekoliko je navrata kritizirao stroga briselska pravila, kazao je da članice moraju imati više prostora pri donošenju odluka, da je takva politika otjerala Ujedinjeno Kraljevstvo iz EU-a, a posebno je naglasio da Unija ima previše ovlasti kad se odlučuje o raspodjeli novca. Što sve zajedno najviše ide na ruku upravo Mađarskoj, koja te stavove zagovara već godinama, a prijeti joj blokada milijarda eura iz europske blagajne. O vojnoj pomoći Ukrajini nije bilo riječi, ali su oboje predsjednika osudili rusku agresiju i zalažu se za pravo Ukrajine na obranu neovisnosti. Predsjednik Milanović susreo se i s predstavnicima hrvatske zajednice u Mađarskoj, rekao je Rotim.