Što se događa u Njemačkoj, koji su uzroci i treba li se zabrinuti?

Tko je desetljeća unatrag mogao zamisliti da će se raspravljati o teškoćama u gospodarstvu Njemačke, ili tko bi očekivao da će ta zemlja biti poligon za duboke negativne osjećaje prema ljudima drugačijeg podrijetla? 

Prosvjedi i štrajkovi zbog financijskih teškoća, ili dogovori o preseljenju nenijemaca, pad popularnosti stranaka koje dugo dominiraju srednjostrujaškom politikom Njemačke, i uspon alternativne desnice - ondje takvih pojava nije bilo barem od prve polovine 20. stoljeća.

Što se događa, što su uzroci i treba li se zabrinuti?

U Berlinu, Münchenu, Frankfurtu, u gotovo svim velikim njemačkim gradovima, oko milijun ljudi prosvjedovao je protiv Alternative za Njemačku, stranke čija čelnica najavljuje referendum o izlasku iz Unije dođe li na vlast. Nezadovoljstvo je kulminiralo otkrićem da su njezini članovi razgovarali s neonacistima o masovnoj deportaciji imigranata, uključujući naturalizirane njemačke državljane. AFD se, doduše, pokušao distancirati od susreta s ekstremistima.

- Strašno sam frustrirana što ponovno klizimo u situaciju gdje su takve odluke i prosvjedi potrebni. Barem se meni čini tako. Osjećam se kao da gledam dolazak apokalipse, rekla je Hope, prosvjednica iz Frankfurta.

Uoči pokrajinskih izbora u istočnoj Njemačkoj, popularnost desničarske Alternative za Njemačku u stalnom je porastu. S 24 posto potpore birača, AFD je na drugom mjestu, iza najpopularnije Kršćansko-demokratske unije, čija je desničarska frakcija Wertunion također razgovarala o remigraciji s ekstremistima. Kad se to doznalo, frakcija je napustila CDU i najavila osnivanje vlastite stranke.

- Mi stojimo zajedno kao demokrati protiv mizantropa u našoj zemlji. Stojimo zajedno i odlučno, bez obzira odakle dolazimo i u što vjerujemo, poručio je Mike Josef, prosvjednik iz Frankfurta.

Kancelar Olaf Scholz podržao je prosvjede optuživši desničare za ekstremizam. Poručio je da njegova vlada štiti sve - bez obzira na podrijetlo i boju kože.

Nezgrapna trostranačka semafor-koalicija kancelara Scholza izglasala je novi zakon o državljanstvu koji olakšava stjecanje njemačke putovnice i dopušta dvojno državljanstvo. Stranci koji žive u Njemačkoj sada mogu državljanstvo zatražiti već nakon pet umjesto dosadašnjih osam godina legalnog boravka. Protiv novog zakona bila je Unija CDU/CSU i Alternativa za Njemačku.

- Danas zaključujemo reformu zakona o državljanstvu. Mnogi toliko dugo čekaju na to. Konačno prepoznajemo životne stvarnosti milijuna useljenika. Pripadnje i domovina ne moraju biti samo u jednini, izjavila je Reem Alabali-Radovan, njemačka ministrica za migracije, izbjeglice i integraciju.

- Ovaj zakon nije u skladu s vremenom. Nije moderan. To nije zakon koji modernizira stjecanje državljanstva. On ga obezvređuje, ustvrdio je Alexander Throm, zastupnik CDU-a.

Kancelar Scholz suočava se s padom popularnosti i nezadovoljstvom u više sektora. Govori se o bolesniku Europe, a kad je najveće europsko gospodarstvo u problemima, oni se osjećaju na cijelom kontinentu.

Val prosvjeda pokrenuli su poljoprivrednici zbog ukidanja poreznih olakšica na plavi dizel, povlastice stare 7 desetljeća. Poljoprivrednici kažu da je to samo kap koja je prelila čašu jer se političke odluke donose bez njih. Samo 2020. zatvoreno je 7800 farmi. Vlada je popustila i odlučila da se subvencije ukidaju postupno u iduće tri godine, ali farmeri, a u poljoprivredi je zaposleno 876 000 ljudi, traže potpuno odustajanje od ukidanja subvencija. Kolone traktora iz svih dijelova Njemačke tutnje Berlinom.

- Prosvjedi poljoprivrednika pokazuju da se poljoprivredna politika mora mijenjati, ističe Christoph Bautz, prosvjednik i osnivač nevladine udruge Campact.

- Energetska kriza potresa cijelo gospodarstvo. Gnojivo je duplo skuplje, skupa su i sredstva za zaštitu biljaka. Danas prosvjedujemo jer su am ukinuli subvencije, rekao je jedan prosvjednik.

Vlasti upozoravaju da desničarske skupine nastoje preuzeti prosvjede, uzurpirati ih radi vlastitih političkih ciljeva. 

Ali nisu samo poljoprivrednici blokirali Berlin, prosvjeduju i prijevoznici. Na berlinske ulice nahrupilo je 600 kamiona iz cijele zemlje. Prijevoznici prosvjeduju zbog najavljenog poskupljenja cestarine za kamione.

- Kao i kod poljoprivrednika, kap je prelila čašu. Povećanje cestarina pogađa sve, ne samo prijevoznike i logistiku, već i sve što utječe na građane, izjavio je Mike Monzek, prosvjednik i član Alternative za Njemačku.

- Za nas prijevoznike važno je da se kontrolira kabotaža, da se smanje cestarine i da se ponovno vežu uz određenu svrhu, rekao je Ralf May, prosvjednik.

Nezadovoljstvo raste i u drugim sektorima. Njemački sindikat strojovođa pozvao je zaposlenike državnog poduzeća Deutsche Bahn na novi šestodnevni štrajk. Trebao bi početi sredinom tjedna i paralizirati željeznički promet, a dijelom i zemlju. Četvrti je to štrajk strojovođa koji traže povećanje plaća za više od 500 eura i kraće radno vrijeme.